MERS - CoV (Middle East Respiratory Syndrom Corona Virus): savjeti i mjere prevencije

MERS - CoV (Middle East Respiratory Syndrom Corona Virus) novi je virus koji je prvi put identificiran u rujnu 2012. godine u Saudijskoj Arabiji. Radi se o virusu iz skupine korona virusa u koju spadaju i virus SARS-a te virus obične prehlade. Od prve pojave u 2012. godini, zabilježeno je preko 1000 oboljelih od MERS-CoV u 20 različitih zemalja svijeta.

MERS-CoV uzrokuje bolest respiratornog sustava. Klinička slika može varirati od blagih simptoma pa sve do razvoja teške upale pluća s razvojem ARDS-a (akutnog respiratornog distres sindroma), septičkog šoka i multiorganskog zatajenja. Inficirana osoba ne mora razviti bolest, dok razvoju teške kliničke slike pogoduju postojeće kronične bolesti srca, pluća, bubrega, šećerna bolest i osobe pod imunosupresijom. Liječenje je isključivo simptomatsko; specifično liječenje i cjepivo ne postoje. Prvi simptomi obično uključuju povišenu temperaturu, kašalj, zimice, grlobolju, bolove u mišićima i zglobovima, nakon kojih može slijediti otežano disanje i razvoj upale pluća uz moguću potrebu za mehaničkom ventilacijom. Dio bolesnika pokazuje i simptome sa strane probavnog sustava (povraćanje, proljev i bolovi u trbuhu).  U početku pojave oboljelih od MERS-CoV,  bolest se primarno smatrala zoonoozom (primarno bolest životinja koja u nekim slučajevima prelazi na ljude) pri čemu je u bliskom kontaktu inficiranih životinja s ljudima prilikom rada na farmama deva, virus prešao sa životinje na čovjeka. Virus je pronađen u uzorcima sekreta iz ždrijela i očiju deva na Bliskom Istoku, kao i u njihovom izmetu, urinu, mlijeku, te u mišićima i drugim tkivima; deve pri tome ne moraju pokazivati znakove bolesti. U vrlo bliskom kontaktu oboljelih s drugim osobama, ostvaren je i prijenos s čovjeka na čovjeka, a koji je sada dominantan put prijenosa virusa. Gotovo sve novooboljele osobe javljaju se među članovima obitelji oboljelih i u zdravstvenim ustanovama. 

Prvi slučajevi zabilježeni su u zemljama Bliskog Istoka, gdje je bilo i najviše oboljelih do sada, i to prvenstveno u Saudijskoj Arabiji (više od 85% ukupno oboljelih). Trenutno najveće takvo grupiranje oboljelih je u Južnoj Koreji, gdje najveći broj oboljelih čine sekundarni i tercijarni bolnički kontakti prvooboljelog koji je doputovao s područja Bliskog Istoka. Prosječna inkubacija MERS-a je pet do šest dana, s rasponom od dva do 14 dana. Smrtnost kod registriranih slučajeva MERS-a iznosi oko 40%, pri čemu je ona veća kod osoba starije dobi i osoba s kroničnim bolestima.

Prijenos je kapljičnim putem te se stoga putnicima u područja zahvaćena MERS-CoV infekcijom savjetuju sljedeće mjere prevencije:

  • svi putnici za Bliski istok trebaju izbjegavati nepotreban kontakt s devama;

  • potrebno je održavati dobru osobnu higijenu i higijenu hrane: redovito prati ruke, izbjegavati doticati sluznice oka, nosa i usta s nečistim rukama (posebno nakon posjeta farmama i tržnicama);

  • putnici trebaju izbjegavati konzumaciju svježeg, neprokuhanog  mlijeka bilo kojeg porijekla, odnosno izbjegavati mliječne proizvode i bilo koju vrstu hrane koja bi mogla biti kontaminirana (onečišćena) životinjskim izlučevinama, a bez prethodnog  guljenja, pranja, i/ili pravilne termičke obrade;

  • osobe oboljele od kroničnih bolesti srca, pluća, bubrega, krvi, oboljeli od šećerne bolesti i imunokompromitirane osobe trebale bi se prije putovanja savjetovati sa svojim liječnikom zbog povećane mogućnosti razvoja teške kliničke slike u slučaju da se zaraze s MERS-CoV-om; tim skupinama, ali i svim drugim putnicima u zahvaćena područja se također preporučuje izbjegavati kontakt sa životinjama, naročito devama, a posebno bolesnim životinjama;

  • preporučuje se izbjegavati kontakt s osobama oboljelih od respiratornih infekcija te s osobama s probavnim smetnjama. Isto tako izbjegavati odlazak u zdravstvene ustanove u kojima se liječe oboljeli od MERS-CoV-a;

  • u slučaju da osoba za vrijeme puta i/ili po povratku razvije akutnu bolest s teškim respiratornim simptomima ili proljevom, potrebno je kloniti se velikih skupina ljudi zbog sprječavanja daljnjeg širenja zaraze; 

  • putnici koji se vraćaju s Bliskog istoka ili iz Južne Koreje, a imaju teške respiratorne simptome, trebaju potražiti savjet liječnika i odmah trebaju napomenuti da su putovali u zahvaćene zemlje kako bi se mogle provesti mjere sprečavanja širenja infekcije i dijagnostika;

  • ne preporučuje se putovanje osobama koje su akutno bolesne;

  • treba se pridržavati savjeta lokalnih zdravstvenih institucija. Trenutno se ne preporučuje ograničavanje putovanja.

 

Članak pripremile: Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiolog, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti i Daniela Vojvodić, dr. med., spec. epidemiolog, Služba za epidemiologiju