Međunarodni dan za uho i sluh, 3. ožujka 2017.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je čak 1,1 milijardi osoba u dobi, od 12 do 35 godina života, izloženo opasnosti od gubitka sluha. Danas smo svi, a osobito djeca i mladi stalno izloženi buci, i to često opasnoj buci koja može znatno utjecati na oštećenje sluha. Preglasne projekcije u kino dvoranama, koncerti, sportska događanja, ugostiteljski objekti, različita događanja na otvorenom, čak i u velikim trgovačkim centrima, ulična buka, ali i preglasno slušanje glazbe preko iPoda i MP3 playera  – sve to zahtijeva spuštanje glasnoće na nižu razinu koja je svima nama ugodnija i prihvatljivija. Na gubitak sluha mogu ukazati znakovi i simptomi kao što su teško razumijevanje riječi posebno uz pozadinsku buku ili u skupini ljudi, često vam se govor i drugi zvukovi čine prigušenima ili tražite druge da govore sporije, jasno i glasno, pojačavate glasnoću na radiju ili televizoru češće nego inače ili se povlačite iz razgovora zbog problema u komunikaciji.

Cilj obilježavanja Međunarodnog dana za uho i sluh je podizanje svijesti i promicanje aktivnosti u zajednici koje će unaprijediti zdravlje uha i sluha. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 360 milijuna ljudi ima ozbiljno oštećenje sluha (5,3% svjetske populacije), a kod najmanje polovice oboljelih primjenom adekvatnih postupaka primarne prevencije moglo se spriječiti gubitak sluha. Više od 300 milijuna osoba pati od kroničnih oboljenja uha. Tijekom djetinjstva dijagnosticira se oko 25% oštećenja sluha, dok se najmanje polovica oštećenja može spriječiti otklanjanjem uzroka gubitka ili slabljenja sluha. Otkrivanje u ranom djetinjstvu je izuzetno važno zbog budućeg razvoja govora i jezika, petero djece od 1000 rođeno je gluho ili s oštećenjem sluha. Kod trećine osoba iznad 65 godine života sluh je oštećen, a procjenjuje se da će djelomični gubitak sluha pogoditi 40% ljudi starijih od 60 godina. Ukoliko je već došlo do oštećenja sluha, pravilno postavljena pomagala za sluh poboljšavaju komunikaciju najmanje 90% osoba. 

Glavni uzroci gubitka sluha su:

  • kronične infekcije uha, trauma uha – oštećenje unutarnjeg uha, nakupine ušnog voska, infekcije i rupture bubnjića;

  • cijepljenje protiv rubeole, ospica, zaušnjaka i meningitisa;

  • niska porođajna težina, neonatalna žutica i nedostatak kisika pri rođenju;

  • prekomjerna, ali i dugotrajna izloženost buci značajno oštećuju sluh (MP3 playeri);

  • lijekovi kao što su antibiotici (gentamicin, streptomycin, neomicin…), diuretici (furosemid, bumetanid, torsemid, etakrinska kiselina), lijekovi protiv karcinoma (cisplatin, karboplatin, vinkristin

  • gubitak sluha vezan uz dob osobe.

Pogoršanje sluha mogu također uzrokovati i toksini koji su prisutni u našem okolišu (živa, olovo, mangan, ksilen, lim, butil nitrit i toluene).

Glazba, koju svakodnevno slušamo na iPodu, CD-u ili MP3 playeru, jedan je od najmanje poznatih, ali najopasnijih ubojica slušnih stanica. Znanstvenici upozoravaju kako su upravo današnje generacije mladih izložene ozbiljnom riziku od gubitka sluha, i to ne u starijim godinama, nego daleko ranije. Jačina zvuka tih uređaja šalje glazbu preko slušalica izravno u naše uho i to tako da više ne čujemo ljude oko sebe ili buku prolazećih automobila i tramvaja, što znači da je preglasno i opasno. Dokazano je da izloženost buci od 85 db tijekom osam sati s vremenom uzrokuje gubitak sluha, a na MP3 playerima koristimo puno veću glasnoću (obično više od 100 db). Zujanje u ušima jedna je od posljedica, odnosno načina na koje se uho reparira i vraća u prethodno stanje. Ako često slušate glazbu, nemojte prekoračiti razinu veću od 60% maksimalne glasnoće! 

Dobar sluh i tjelesna aktivnost 

Najnovija istraživanja otkrivaju da je naš sluh izravno povezan sa zdravljem srčano žilnog sustava jer dotok krvi u glavu omogućuje ušima da dobro čuju i pravilno funkcioniraju. Općenito, vježbe poboljšavaju cirkulaciju krvi u našem organizmu i zbog toga su bitne želimo li imati dobar sluh. Istraživanja su pokazala da osobe koje su u svojim 50-im godinama imale dobru kondiciju imale su i dobar sluh - kao mladi ljudi. Za zdravlje srčano žilnog sustava i dobar sluh najviše se preporučuju aerobne vježbe - trčanje, plivanje, hodanje. Vježbati trebate tri do pet puta tjedno, barem od 20 do 30 minuta na dan. 

Praktični savjeti za očuvanje sluha

  • pripazite da se ne izlažete zvuku većem od 85 db;

  • ako ipak morate biti izloženi buci, svakih 15 minuta napravite „tihu“ pauzu;

  • koristite zaštitna sredstva za uši – možete ih nabaviti u svakoj ljekarni;

  • ako slušate muziku sa slušalicama, nemojte povećavati zvuk preko 60% od maksimalne razine,

  • nemojte stajati blizu zvučnika ili pojačivača zvuka;

  • ako morate povisiti glas da bi vas drugi čuli – znajte da je vaše okruženje preglasno!

  • nemojte voziti auto punom brzinom s otvorenim prozorom;

  • ako vozite motor, obavezno zaštite uši;

  • odmah rješavajte infekcije uha;

  • ako primijetite gubitak sluha koji vam stvara poteškoće u svakodnevnom životu ili osjetite bol u uhu - obratite se liječniku.

Naglasak je na edukaciji

Strategije koje mogu spriječiti i ublažiti gubitak sluha i njegove posljedice su prevencija - zaštita od preglasnih zvukova u našoj okolini, rano prepoznavanje, testiranje i pravovremeno liječenje upale uha; osnaživanje osoba kojima je oštećen sluh i osiguravanjem rehabilitacije putem slušnih uređaja, titlovanjem filmova i emisija te učenjem znakovnog jezika.  

Pravilnom edukacijom djece i roditelja o razini buke u okolini u kojoj žive, rade ili se zabavljaju te načinu na koji mogu utjecati na smanjenje buke, oštećenja sluha moguće je prevenirati. Ograničavanje izloženosti glasnoj buci, smanjivanje razine buke kada je to moguće ili sklanjanjem s mjesta izvora buke, samo su neke od mogućnosti djelovanja jer kada se počinju osjećati šumovi u ušima već je došlo do oštećenja sluha. Razlikujemo rano i pravodobno otkrivanje oštećenja sluha u preventivnom pogledu kada se nastoje otkriti eventualna oštećenja kako bi se mogla poduzeti određena djelovanja za sprečavanje trajnog i nepovratnog oštećenja slušne funkcije. Kasno otkrivanje ima dugotrajne posljedice te zahtijeva uspješnu suradnju stručnjaka, roditelja i djeteta radi pravodobne i odgovarajuće rehabilitacije kojom se smanjuju posljedice oštećenja sluha i poboljšava komunikacija djeteta s okolinom. 

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo