Međunarodni dan volontera, 5. prosinca 2019. godine

Volontiranje je uzajamni proces primanja i davanja

Ne možemo živjeti samo za sebe. Tisuću niti povezuje nas s ljudima koji nas okružuju (Herman Melville)

Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. 

Obilježavanjem Međunarodnog dana volontera podsjećamo kako svaki novi dan donosi priliku da kroz volontiranje pokrenemo promjene u zajednici u kojoj živimo. Ovogodišnjom kampanjom poručuje se kako „volonteri grade fleksibilne zajednice“ te svojim aktivnostima naglašavaju značaj volontiranja za inkluzivnu budućnost. Volontiranje često pruža mogućnost ljudima, osobito onima koji su često isključeni, da aktivno utječu na svoj život preuzimajući konstruktivnu ulogu volontirajući u svojim zajednicama. Svrha kampanje je građanima približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i prikazati primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu.

Volontiranje je uzajamni proces davanja i primanja

Volonterstvo sadrži velike, ali za sada nedovoljno iskorištene mogućnosti, za društveni i gospodarski razvitak Europe. Iako volonterstvo u Hrvatskoj još uvijek nije uobičajena djelatnost, zadnjih desetak godina razvojem civilnog društva i volonterstvo je krenulo nabolje. Volontiranje pomaže državama te regionalnim i lokalnim zajednicama i građanskom društvu u ostvarenju sljedećih ciljeva:

1. izgradnji pozitivnog i poticajnog volonterskog okruženja u EU;

2. jačanju volonterskih organizacija i poboljšanju kvalitete rada;

3. vrednovanju i prepoznavanju volonterskih aktivnosti;

4. jačanju svijesti o vrijednosti i važnosti volonterskog rada. 

Što društvo dobiva volontiranjem?

  • stvaranje novih vrijednosti;

  • veću građansku odgovornost i aktivizam mladih;

  • razvoj društvene solidarnosti;

  • bolje socijalno uključivanje mladih u društvo;

  • razvijanje kreativnosti i tolerancije;

  • bolju kvalitetu življenja;

  • humanije društvo;

  • prevenciju poremećaja u ponašanju;

  • bolju konkurentnost mladih na tržištu rada;

  • učinkovitije odgovaranje na potrebe u društvu;

  • povećanje socijalnog kapitala i društvene kohezije.

Što volonteri dobivaju volontiranjem?

  • samopoštovanje;

  • razvijanje razumijevanja za društvene probleme i suosjećanje s drugima;

  • učenje socijalnih vještina i razvijanje moralnog i etičnog koncepta;

  • mogućnost utjecanja na društvene promjene;

  • nova znanja i vještine;

  • nova poznanstva s različitim društvenim skupinama;

  • zadovoljstvo koje proizlazi iz pomaganja drugima;

  • osjećaj korisnosti i pripadnosti;

  • profesionalna iskustva;

  • korisno provođenje slobodnog vremena.

Gdje se sve može volontirati?

Kratkoročno ili dugoročno volontirati možete u različitim udrugama i organizacijama Hrvatske i svijeta. Izbor područja unutar kojeg ćete to činiti je na vama, a birate između kulture, zdravstva, socijalne skrbi, ekologije, izgradnje mira, rada s djecom: volontiranje i mladi, poslovni sektor i volontiranje, volonteri treće dobi, inkluzivno volontiranje, volontiranje i zaštita okoliša, školsko volontiranje, volontiranje u kulturi, volontiranje u socijalnoj skrbi, volontiranje i zaštita životinja. Volontiranjem stječete nove vještine i iskustava, boravite u kreativnom i dinamičnom okruženju te pomažete drugima.

Što nam govore brojke?

Prema podacima Volonterskog centra Zagreb registrirano je 167.840 volontera koji su odradili 51.820 volonterskih sati. Žene čine udio od 69% svih volontera, 11% je u dobi od 19 do 24 godine. Za zaštitu okoliša je zainteresirano 44% volontera, a za rad s mladima 61%. Više od 600 osoba uključeno je u organiziranje volonterskih aktivnosti. 

„Nikada ne sumnjaj da mala grupa ljudi može promijeniti svijet, uistinu to je jedino što ga je ikada i mijenjalo“

Margaret Mead

Kada bismo se u što većem broju aktivno i volonterski uključivali u društvo, tada bi se brže i kvalitetnije rješavali nagomilani problemi i neostvarene potrebe. Sve nesebične aktivnosti jačaju zajednicu i pozitivno utječu na živote svih uključenih sudionika. Globalne promjene uvijek počinju s lokalnim, a lokalne s promjenama u samim pojedincima. Sama činjenica da se volontiranje sve više širi i osvaja ljude u društvu okrenutom profitu i kapitalu govori koliko ljudi, unatoč svemu, ipak uspijevaju zadržati najvažnije vrijednosti koje moramo stalno iznova dokazivati, graditi i potvrđivati.

Volontiranje je zaista uzajamni proces davanja i primanja koji nas itekako obogaćuje jer… „Ne možemo živjeti samo za sebe. Tisuću niti povezuje nas s ljudima koji nas okružuju.“ Ono što čini razliku – djela su kojima kod drugih ostavljamo trag… otisak srca"

 

Marija Škes, mag. educ. reh. Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo