Međunarodni dan volontera, 5. prosinca 2017.

Ne možemo živjeti samo za sebe.

Tisuću niti povezuje nas s ljudima koji nas okružuju

(Herman Melville)

Obilježavanjem Međunarodnog dana volontera podsjećamo kako svaki novi dan donosi priliku da kroz volontiranje pokrenemo promjene u zajednici u kojoj živimo. Ovogodišnjom kampanjom poručuje se kako „Volonteri djeluju prvi. Ovdje. Svugdje“. Cilj kampanje je građanima približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu.

Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. 

Volontiranje je uzajamni proces davanja i primanja 

Volonterstvo sadrži velike, ali za sada nedovoljno iskorištene mogućnosti za društveni i gospodarski razvitak Europe. Iako volonterstvo u Hrvatskoj još uvijek nije uobičajena djelatnost, zadnjih desetak godina razvojem civilnog društva i volonterstvo je krenulo nabolje. Volontiranja pomaže državama te regionalnim i lokalnim zajednicama i građanskom društvu u ostvarenju sljedećih ciljeva:

1. izgradnji pozitivnog i poticajnog volonterskog okruženja u EU;

2. jačanju volonterskih organizacija i poboljšanju kvalitete rada;

3. vrednovanju i prepoznavanju volonterskih aktivnosti;

4. jačanju svijesti o vrijednosti i važnosti volonterskog rada.

 

Što društvo dobiva volontiranjem?

  • stvaranje novih vrijednosti;

  • veća građanska odgovornost i aktivizam mladih;

  • razvoj društvene solidarnosti;

  • bolja socijalno uključivanje mladih u društvo;

  • razvijanje kreativnosti i tolerancije;

  • bolju kvalitetu življenja;

  • humanije društvo;

  • prevenciju poremećaja u ponašanju;

  • bolju konkurentnost mladih na tržištu rada;

  • učinkovitije odgovaranje na potrebe u društvu;

  • povećanje socijalnog kapitala i društvene kohezije.

 

Što volonteri dobivaju volontiranjem?

  • samopoštovanje;

  • razvijanje razumijevanja za društvene probleme i suosjećanja s drugima;

  • učenje socijalnih vještina i razvijanje moralnog i etičnog koncepta;

  • mogućnost utjecanja na društvene promjene;

  • nova znanja i vještine;

  • nova poznanstva s različitim društvenim skupinama;

  • zadovoljstvo koje proizlazi iz pomaganja drugima;

  • osjećaj korisnosti i pripadnosti;

  • profesionalna iskustva;

  • korisno provođenje slobodnog vremena. 

 

Gdje se sve može volontirati?

Kratkoročno ili dugoročno volontirati možete u različitim udrugama i organizacijama Hrvatske i svijeta. Izbor područja unutar kojeg ćete to činiti je na vama, a birate između kulture, zdravstva, socijalne skrbi, ekologije, izgradnje mira, rada s djecom itd. Možete volontirati da zadovoljite svoje potrebe za stjecanjem novih vještina i iskustava, boravkom u kreativnom i dinamičnom okruženju ili pak da pomognete drugima:

  • volontiranje i mladi, poslovni sektor i volontiranje, volonteri treće dobi, inkluzivno volontiranje, volontiranje i zaštita okoliša, školsko volontiranje, volontiranje u kulturi, volontiranje u socijalnoj skrbi, volontiranje i zaštita životinja.

Opširnije informacije potražite na http://www.vcz.hr

„Nikada ne sumnjaj da mala grupa ljudi može promijeniti svijet,

uistinu to je jedino što ga je ikada i mijenjalo“

Margaret Mead

Kad bi se u što većem broju aktivno i volonterski uključivali u društvo, tada bi se brže i kvalitetnije rješavali nagomilani problemi i neostvarene potrebe. Sve nesebične aktivnosti jačaju zajednicu i pozitivno utječu na živote svih uključenih sudionika. Globalne promjene uvijek počinju s lokalnim, a lokalne s promjenama u samim pojedincima. Sama činjenica da se volontiranje sve više širi i osvaja ljude u društvu okrenutom profitu i kapitalu govori koliko ljudi unatoč svemu ipak uspijevaju zadržati najvažnije vrijednosti koje, u ovako postavljenom sistemu, moramo stalno iznova dokazivati, graditi i potvrđivati. Onih koji to čine, iako se na prvi pogled tako ne čini, ipak ima dovoljno.

Marija Škes, mag.educ.reh.
Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo