Međunarodni dan uha i sluha, 03. ožujka 2015.

Danas smo svi, a osobito djeca i mladi, stalno izloženi buci i to često opasnoj buci koja može znatno utjecati na oštećenje sluha. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je čak 1,1 milijarda mlađih osoba u dobi, od 12. do 35. godine života, izložena opasnosti od gubitka sluha. Preglasne projekcije u kino dvoranama, koncerti, sportska događanja, ugostiteljski objekti, različita događanja na otvorenom, čak i u velikim trgovačkim centrima, ulična buka, ali i preglasno slušanje glazbe na iPod i MP3 uređajima – sve to zahtijeva spuštanje glasnoće na nižu razinu koja je svima nama ugodnija i prihvatljivija. Cilj obilježavanja Međunarodnog dana za uho i sluh je podizanje svijesti i promicanje aktivnosti u zajednici koje će unaprijediti zdravlje uha i sluha. Vodeća poruka ove godine je „Neka slušanje bude sigurno“. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 360 milijuna ljudi ima ozbiljno oštećenje sluha (5,3% svjetske populacije), a kod najmanje polovice oboljelih moglo se spriječiti gubitak sluha primjenom adekvatnih postupaka primarne prevencije. Tijekom djetinjstva dijagnosticira se oko 25% oštećenja sluha, dok se najmanje polovica oštećenja može spriječiti otklanjanjem uzroka gubitka ili slabljenja sluha. Otkrivanje u ranom djetinjstvu je izuzetno važno zbog budućeg razvoja govora i jezika. Djelomičan gubitak sluha će pogoditi 40% ljudi starijih od 60 godina. Ako je već došlo do oštećenja sluha, pravilno postavljena pomagala za sluh poboljšavaju komunikaciju najmanje 90% osoba. 

Glavni uzroci gubitka sluha su:

  • kronične infekcije uha, trauma uha;

  • cijepljenje protiv rubeole, ospica, zaušnjaka i meningitisa;

  • niska porođajna težina, neonatalna žutica i nedostatak kisika pri rođenju;

  • prekomjerna ali i dugotrajna izloženost buci značajno oštećuju sluh (iPod i MP3 uređaji);

  • lijekova kao što su antibiotici (gentamicin, streptomycin, neomicin…), diuretici (furosemid, bumetanid, torsemid, etakrinska kiselina), lijekovi protiv karcinoma (cisplatin, karboplatin, vinkristin);

  • gubitak sluha vezan uz dob osobe.

Pogoršanje sluha mogu također uzrokovati i toksini koji su prisutni u našem okolišu (živa, olovo, mangan, ksilen, lim, butil nitrit i toluene).

Glazba, koju svakodnevno slušamo na iPod-u, CD-u ili MP3 uređaju, jedan je od najmanje poznatih, ali najopasnijih ubojica slušnih stanica. Znanstvenici upozoravaju na to da su upravo današnje generacije mladih izložene ozbiljnom riziku od gubitka sluha, i to ne u starijim godinama, nego daleko ranije. Jačina zvuka tih uređaja šalje glazbu preko slušalica izravno u naše uho i to tako da više ne čujemo ljude oko sebe ili buku prolazećih automobila i tramvaja, što znači da je preglasno i opasno. Dokazano je da izloženost buci od 85 db tijekom osam sati vremenom uzrokuje gubitak sluha, a na iPod-ima i MP3 uređajima koristimo puno veću glasnoću (obično više od 100 db). Zujanje u ušima jedna je od posljedica, odnosno načina na koje se uho reparira i vraća u prethodno stanje. Ako često slušate glazbu, nemojte prekoračiti razinu veću od 60% maksimalne glasnoće!

Dobar sluh i tjelesna aktivnost 

Najnovija istraživanja otkrivaju da je naš sluh izravno povezan sa zdravljem srčanožilnog sustava jer dotok krvi u glavu omogućuje ušima da dobro čuju i pravilno funkcioniraju. Općenito, vježbe poboljšavaju cirkulaciju krvi u našem organizmu i zbog toga su bitne želimo li imati dobar sluh. Istraživanja su pokazala da su osobe koje su u svojim 50-im godinama imale dobru kondiciju imale i dobar sluh – u mlađoj dobi. Za zdravlje srčanožilnog sustava i dobar sluh najviše se preporučuju aerobne vježbe - trčanje, plivanje, hodanje. Vježbati trebate barem od 20 do 30 minuta na dan i to tri do pet puta na tjedan.

Praktični savjeti za očuvanje sluha

  • Pripazite da se ne izlažete zvuku većem od 85 db.

  • Ako ipak morate biti izloženi buci, svakih 15 minuta napravite "tihu" pauzu.

  • Koristite zaštitna sredstva za uši – možete ih nabaviti u svakoj ljekarni.

  • Ako slušate glazbu sa slušalicama, nemojte povećavati zvuk preko 60% od maksimalne razine.

  • Nemojte stajati blizu zvučnika ili pojačivača zvuka.

  • Ako morate povisiti glas da bi vas drugi čuli - znajte da je vaše okruženje preglasno!

  • Nemojte voziti automobil punom brzinom s otvorenim prozorom.

  • Ako vozite motor, obavezno zaštite uši.

  • Odmah rješavajte problem infekcije uha.

  • Ako primijetite gubitak sluha ili bol u uhu - obratite se liječniku.

Naglasak je na edukaciji 

Pravilnom edukacijom djece i roditelja o razini buke u okolini u kojoj žive, rade ili se zabavljaju te načinu na koji mogu utjecati na smanjenje buke, oštećenja sluha moguće je prevenirati. Ograničavanje izloženosti glasnoj buci, smanjivanje razine buke kada je to moguće ili sklanjanjem s mjesta izvora buke, samo su neke od mogućnosti djelovanja jer kada se počinju osjećati šumovi u ušima već je došlo do oštećenja sluha. Razlikujemo rano i pravodobno otkrivanje oštećenja sluha u preventivnom pogledu kada se nastoje otkriti eventualna oštećenja kako bi se mogla poduzeti određena djelovanja za sprečavanje trajnog i nepovratnog oštećenja slušne funkcije. Kasno otkrivanje ima dugotrajne posljedice te zahtijeva uspješnu suradnju stručnjaka, roditelja i djeteta radi pravodobne i odgovarajuće rehabilitacije kojom se smanjuju posljedice oštećenja sluha i poboljšava komunikacija djeteta s okolinom.

Autorica članka: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života