Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca 2019. godine

Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u listopadu 1992. godine, na posebnoj, zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja završetka Desetljeća osoba s invaliditetom (1983.–1992.), usvojila je rezoluciju kojom je 3. prosinca proglasila Međunarodnim danom osoba s invaliditetom. Nakon donošenja predmetne rezolucije, UN-ova je Komisija za ljudska prava, u svojoj rezoluciji 1993/29, od 5. ožujka 1993. godine pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca, s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu.

Procjenjuje se kako oko 15% svjetske populacije živi s nekim oblikom invaliditeta. Europska unija promiče aktivno uključivanje i potpuno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Prioritetna područja navedena u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom od 2010. do 2020. jesu: pristupačnost, sudjelovanje, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje, socijalna zaštita, zdravstvena zaštita te vanjsko djelovanje. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Gradu Zagrebu živi 87.935 osoba s invaliditetom, što čini 11,1% ukupnog stanovništva grada, od čega je 53,5% muškaraca, a 46,5% žena. Najčešća vrsta oštećenja kod osoba s invaliditetom, oštećenja su središnjeg živčanog sustava i oštećenja lokomotornog sustava. Misija Svjetske zdravstvene organizacije je poboljšanje kvalitete života te promicanje i zaštita prava i dostojanstva osoba s invaliditetom kroz nacionalne, regionalne i globalne napore, kao i podizanje svijesti o veličini i posljedicama invaliditeta za osobu i društvo u cjelini. Pravo na sudjelovanje u javnom životu bitno je za stvaranje stabilne demokracije, aktivnog građanstva i smanjenja nejednakosti u društvu.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se s osnovnim ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom kroz poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima osoba s invaliditetom. Na taj se način ublažavaju posljedice socijalne isključenosti, ali i senzibilizira javnost na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, ali s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu. Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom 2007. godine Republika Hrvatska  se obvezala da će poštivati odredbe, između ostalog i one koje se tiču prava na rad i zapošljavanje, pristupačnost, zdravlje, obrazovanje, osposobljavanje i rehabilitaciju te neovisno življenje i uključenost u zajednicu, uz osiguravanje razumne prilagodbe i bez diskriminacije. Ovogodišnja vodeća tema naglašava potrebu promicanja sudjelovanja osoba s invaliditetom poduzimanjem akcija značajnih za ostvarenje Programa održivog razvoja do 2030. godine. Cilj je skrenuti pozornost na značajnu ulogu društva i lokalne zajednice za poduzimanje promjena koje će omogućiti ostvarenje i unaprjeđivanje inkluzije te stvaranja pravednijeg svijeta za osobe s invaliditetom. Tema je fokusirana na osnaživanje osoba s invaliditetom za inkluzivan, pravedan i održiv razvoj, kako je i predviđeno navedenim Programom, s naglaskom „nikoga ne ostavljati iza sebe“ te prepoznaje invalidnost kao sveobuhvatnu temu koja se razmatra u provedbi 17 Ciljeva održivog razvoja. Osobe s invaliditetom izričito se spominju u područjima Programa održivog razvoja koja se tiču ljudskih prava, ranjivih skupina, obrazovanja, zapošljavanja, smanjenja siromaštva, inkluzivnih gradova, instrumenata provedbe i podataka. 

Znanjem se borimo protiv predrasuda

Osobe s invaliditetom su osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Stoga je važno „staviti se u cipele“ onih koji trajno ili povremeno trebaju našu pomoć, kako bismo ih bolje razumjeli i shvatili nužnost prilagodbi osobama s invaliditetom, njihove karakteristike i specifičnosti funkcioniranja, kao i ograničenja koja nastaju kao posljedica oštećenja i bolesti s jedne strane, ali i prepreka koje im suvremeno društvo postavlja s druge strane. Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, provodi Anti-stigma program „Prihvaćamo različitost“ za učenike osnovnih škola Grada Zagreba. Ciljevi navedenog programa su smanjenje stigmatizacije i predrasuda o djeci s teškoćama u razvoju, kao i osoba s invaliditetom općenito, uz poticanje pružanja podrške od strane vršnjaka djeci s teškoćama u razvoju. Mijenjamo stavove, učimo se toleranciji, poštivanju različitosti, strpljenju, humanosti, empatičnosti – u konačnici stvaramo obrazovanije i senzibilnije društvo u kojem će uspješno odrastati djeca s teškoćama u razvoju, kao budući aktivni i ravnopravni članovi zajednice uz podršku.

Pružajući ruku, darujući osmjeh, malim stvarima – činimo svijet većim i boljim! 

Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo