Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca 2015. godine

Ne idi ispred mene, možda te neću slijediti.

Ne hodaj iza mene, možda te neću voditi.

Hodaj pored mene i budi moj prijatelj.

A. Camus

Misija Svjetske zdravstvene organizacije je poboljšanje kvalitete života te promicanje i zaštita prava i dostojanstva osoba s invaliditetom kroz nacionalne, regionalne i globalne napore kao i podizanje svijesti o veličini i posljedicama invaliditeta za osobu i društvo u cjelini. To su neke od aktivnosti kojima se obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom, a ove godine vodeća tema naglašava „Značaj uključivanja: dostupnost i osnaživanje za ljude svih sposobnosti“ kako bi se istaknulo da osobe s invaliditetom ne uživaju ravnopravnost u društvu, koja posebno uključuje područje prijevoza, zapošljavanja i obrazovanja, kao i društvenu i političku participaciju. Važno je usredotočiti se na sposobnosti i mogućnosti, a ne na invalidnost osobe. Pravo na sudjelovanje u javnom životu bitno je za stvaranje stabilne demokracije, aktivnog građanstva i smanjenja nejednakosti u društvu. Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom provodi se aktivnostima koje su u skladu s Milenijskim razvojnim ciljevima:

  1. Integriranje invalidnosti u društvo, uključujući perspektive invaliditeta u svim razvojnim procesima.

  2. Rodna ravnopravnost: uključivanje žena i djevojaka s invaliditetom u razvojne procese.

  3. Uključivanje djece i mladih s invaliditetom u procese razvoja.

  4. Pristupačnost: uklanjanje zapreka i promocija invalidnosti u svim razvojnim procesima.

  5. Promocija prikupljanja i statističke obrade podataka vezanih uz invaliditet. 

Opća skupština UN-a usvojila je ove godine Međunarodni razvojni okvir - Program za održivi razvoj 2030. Program 2030. koji se nastavlja na milenijske razvojne ciljeve, naglašava važnost uključivanja i sudjelovanja osoba s invaliditetom u održivom razvoju bez diskriminacije i siromaštva.  Programom 2030. obuhvaćen je ambiciozan skup od 17 ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih ciljeva. Također je uključen i Akcijski program Ujedinjenih naroda iz Adis Abebe donesen u srpnju 2015. godine, a kojim se utvrđuju različita sredstva potrebna za provedbu Programa 2030., uključujući domaće resurse, privatno financiranje i službenu razvojnu pomoć. Europski forum osoba s invaliditetom u suradnji s International Disability Alliance i International Disability and Development Consortium godinama su zagovarali uključivanje osoba s invaliditetom u Program 2030. - Program održivog razvoja uključuje izravan spomen osoba s invaliditetom u područjima koja se tiču ljudskih prava, ranjivih skupina, obrazovanja, zapošljavanja, smanjenja siromaštva, inkluzivnih gradova, instrumenata provedbe i podataka.

 

Probiti barijere, otvoriti vrata: za inkluzivno društvo za sve 

Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u listopadu 1992. godine, na posebnoj, zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja završetka Desetljeća osoba s invaliditetom (1983. – 1992.), usvojila je rezoluciju da se 3. prosinca svake godine obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Nakon donošenja predmetne rezolucije, UN-ova je Komisija za ljudska prava, u svojoj rezoluciji 1993/29, od 5. ožujka 1993. godine, pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu.

Osnovni cilj obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom kroz poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima osoba s invaliditetom, te time ublažavanje posljedica socijalne isključenosti, kao i senzibilizaciju javnosti na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, ali s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu. 

Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom 2007 .godine Republika Hrvatska se obvezala da će poštivati odredbe između ostalog i one koje se tiču prava na rad i zapošljavanje, pristupačnost, zdravlje, obrazovanje, osposobljavanje i rehabilitaciju i neovisno življenje te uključenost u zajednicu uz osiguravanje razumne prilagodbe i bez diskriminacije. Uključivanje u zajednicu osoba s invaliditetom preduvjet je njihovog izlaska iz izolacije, prevladavanja siromaštva i položaja ovisnosti o drugima, a to je moguće jedino uz osiguravanje potrebnih oblika podrške i poštivanja njihovih potreba. Jedan od ciljeva Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine je i poticanje punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u obiteljskom životu i životu zajednice. U poboljšanju životnog standarda i pružanju mogućnosti za aktivno uključivanje osoba s invaliditetom, organizacije civilnog društva u Hrvatskoj značajno pridonose stvaranju pozitivne predodžbe u javnosti o osobama s invaliditetom i njihovim potrebama i time promiču njihovo uključivanje u život zajednice.

 

Centar za profesionalnu rehabilitaciju

U Zagrebu je 5. studenog 2015. godine u Ilici 29, otvoren prvi Centar za profesionalnu rehabilitaciju u Republici Hrvatskoj. Centar „Zagreb“ je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom, a zaposleno je trinaest stručnjaka. Utemeljen je zahvaljujući suradnji Grada Zagreba i Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Zadatak ovog Centra je, među ostalim, i da procijeni tko je sposoban raditi na otvorenom tržištu rada, a tko u zaštitnoj ili integrativnoj radionici. Osnovna djelatnost Centra je profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom u cilju njihove ponovne integracije na tržište rada. Radi se o čitavom sustavu mjera koje se poduzimaju da bi se određena osoba s invaliditetom mogla osposobiti za zapošljavanje, u skladu s njezinim mogućnostima i s potrebama tržišta rada. URIHO, kao ustanova za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, kamen je temeljac ovog projekta. U ovoj godini je u prvih devet mjeseci zaposleno dvostruko više osoba s invaliditetom nego u cijeloj 2014. godini. Tu se otvara jedan novi problem, a to je stručna sprema koja se kod većine osoba s invaliditetom završava negdje u srednjem ili strukovnom obrazovanju. Vrlo malo osoba odlazi na visoko ili više obrazovanje, stoga je važno povezati ovaj Centar i obrazovne institucije te Ministarstvo obrazovanja s poticajnim mjerama kako bi osobe s invaliditetom imale veće mogućnosti upisa na veleučilišta ili visoke škole.

 

Međunarodni da osoba s invaliditetom i Dan URIH-o

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i Dana ustanove URIH-o u Zagrebu će se održati Izložba radova osoba s invaliditetom, Okrugli stol i koncert, u utorak, 1. prosinca ove godine u 16,00 sati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Program se odvija uz potporu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Povjerenstva za osoba s invaliditetom Grada Zagreba.

Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – URIHO - najveća je i najstarija zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj te predstavlja uzor za sve druge institucije i organizacije u kojima rade osobe s invaliditetom. Realizacijom kompleksa na Kajzerici, koji je prezentiran u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, objedinit će se sve jedinice URIHO-a koje se trenutačno nalaze na 15 različitih lokacija. 

XX. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem održan je Od 9. do 10. studenog 2015. godine s vodećim temama „Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – primjena, monitoring i standardi kvalitete“ te „Obrazovanje i zapošljavanje kao put prema inkluziji osoba s invaliditetom u zajednici“.

 

Znanjem se borimo protiv predrasuda

Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Stoga je važno „staviti se u cipele“ onih koji trajno ili povremeno trebaju našu pomoć kako bismo ih bolje razumjeli i shvatili nužnost prilagodbi osobama s invaliditetom, njihove karakteristike i specifičnosti funkcioniranja, kao i ograničenja koje su posljedice oštećenja i bolesti s jedne strane, ali i prepreka koje im suvremeno društvo postavlja s druge strane. Pružajući ruku, darujući osmjeh, malim stvarima – činimo svijet većim i boljim!

Članak pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo