"MED" bez pčela

Med je po definiciji slatki, gusti, viskozan, tekući ili kristalizirani proizvod što ga medonosne pčele proizvode od nektara medonosnih biljaka ili od medne rose (izlučevine nekih kukaca). Sva odstupanja od ove definicije isključuju med kao takav.

S obzirom na to da smo posljednjih mjeseci svjedoci sve većeg broja patvorina meda koje su prisutne na našem tržištu, potrebno je posebnu pažnju posvetiti od koga i gdje kupujemo tu nadasve korisnu namirnicu. Pod patvorenjem namirnica podrazumijeva se svako namjerno mijenjanje svojstava i sastava namirnice dodavanjem tvari koje nisu njezini prirodni sastojci, zbog čega namirnica izgleda vrjednije nego što jest, ali je njezina prehrambena vrijednost smanjena, neprikladna, ili čak opasna za zdravlje. Proizvođači prehrambenih proizvoda u nadmetanju za što boljim plasmanom na tržištu pokušavaju profilirati autohtone proizvode čije karakteristike i sastav proizlaze iz načina proizvodnje i podneblja iz kojeg dolaze. Takvu izvrsnost proizvoda definira naravno i cijena.

Prema saznanjima najveći patvoritelji meda su otkupljivači/prekupci/distributeri koji u cilju spuštanja otkupnih cijena meda pronalaze najmaštovitije metode pa tako i one za recepte općepoznate "meda bez pčela".

 

Tajnu proizvodnje pravog prirodnog pčelinjeg meda pčele nose u svom tijelu i organima za probavu koji taj proizvod pretvaraju u namirnicu gotovo nezamjenjivu u ljudskoj prehrani. U procesu nastanka meda, osim kvalitetne pasmine pčela i čovjeka koji će u konačnici proizvod pripremiti za tržište, prirodne značajke (floristički sastav i klimatska obilježja) određenog područja su od izrazito velike važnosti. Upravo Hrvatska, zbog svoje klimazonalne i biocenološke različitosti ima jedinstveno bogatstvo i veliki potencijal za proizvodnju meda koji se rijetko gdje susreće u Europi. Botaničko se označavanje u punoj mjeri koristi na europskom tržištu, pa se uniflorni med svrstava u vrjedniju kategoriju i time ujedno postižu višu tržišnu vrijednost.

Unatoč razvoju različitih analitičkih metoda sastav meda do danas nije u potpunosti razjašnjen jer je svaki med unikatan proizvod, što svakako otežava patvorenje meda, te tako on zadržava svojstva prirodne namirnice proizvedene isključivo od strane pčela. Jedna od najboljih analiza za otkrivanje patvorina koje se primjenjuju u provjeri meda je peludna ili melisopalinološka analiza meda (slika 1 i 2). To je isključiva metoda, koja je zahtjevna i dugotrajna. Možda najvažnije svojstvo kojim se može opisati sastav meda je varijabilnost i praktički ne postoje dva uzorka meda koja su u potpunosti identična.

Dakle, prije stavljanja na tržište, med je potrebno analizirati na veći broj parametara. Osim navedene peludne analize u svrhu potvrde botaničkog podrijetla uniflornog meda, propisani su i standardni parametri kvalitete (npr. HMF, aktivnost dijastaze, sadržaj šećera, sadržaj vode, itd.), zatim parametri zdravstvene ispravnosti (ostaci pesticida i veterinarskih lijekova) te propisi o označavanju meda.

Vrlo česta nesukladnost s legislativom vezana je uz loše oznake na deklaracijama originalno pakiranih bočica meda. Na primjer, peludna analiza često dokazuje krivu oznaku botaničkog podrijetla (npr. manje peludi kadulje u netopivom sedimentu Kaduljinog meda od zakonski propisanog) te se često preporuča mijenjanje oznake naziva meda (u Cvjetni med ili Primorski/Dalmatinski cvjetni med). Jednako tako, potrebno je obratiti pozornost i na ostale obavezne podatke na deklaraciji, poput zemlje podrijetla, roka upotrebe i drugih navoda koji su često izostavljeni s originalno pakiranih bočica meda s tržišta (dućani, tržnice, kućni prag).

Sustavnom edukacijom pčelara i subjekata u poslovanju s hranom (medom i ostalim pčelinjim proizvodima) ali i sustavnom analizom meda i deklaracija, izbjegle bi se nesukladnosti vezane uz deklariranje i patvorenje meda.

Stara poslovica kaže: „Nema na svijetu pčele koja proizvodi loš med, loš med rezultat je industrijskog punjenja meda ili nesavjesnog pčelara.“

Autori teksta: dr.sc. Barbara Stjepanović, dr.sc. Ivana Hrga i dr.sc. Dario Lasić, Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju