Kvaliteta zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe (Gerontološka radionica/stvaraonica)

U organizaciji Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centra za zdravstvenu gerontologiju Zavoda 19. studenog 2015. godine održana je Gerontološka radionica/stvaraonica na temu kvalitete zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe. Ravnatelj Zavoda, dr. Zvonimir Šostar u uvodnoj riječi istaknuo je veliko značenje Gerontološke radionice/stvaraonice o kvaliteti zdravstvene i socijalne skrbi za starije, za implementaciju mjerljivih ishoda liječenja gerijatrijskih bolesnika te zahvalio gosp. gradonačelniku Milanu Bandiću, na nazočnosti i velikoj potpori gerontologiji ne samo u gradu Zagrebu, već i u cijeloj Hrvatskoj. Gradonačelnik Milan Bandić pozdravio je okupljene te istaknuo značaj zaštite zdravlja starijih osoba kao glavnog pokazatelja pružene kvalitete i primjene standarda kvalitete u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije te važnost sustava zdravstvene i socijalne skrbi koji moraju koordinirati integracijsku gerontološku zaštitu te pozdravio nazočne pročelnicu Gradskog ureda za zdravstvo prof. dr. sc. Mirna Šitum i pročelnicu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom mr. Višnju Fortunu.

Doc. dr. sc. Spomenka Tomek – Roksandić iz Centra za zdravstvenu gerontologiju istaknula je značaj gerontoloških programa koji se koriste i implementiraju kao hrvatske primjere uspješne prakse, ne samo u Zagrebu i županijama Hrvatske već i u zemljama okruženja, kao što su Slovenija i Češka. Zaštita zdravlja starijih glavni je pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva i ostvarenje konkretno programa izvan institucijske skrbi pri zagrebačkim domovima za starije, gdje je ostvareno 11 gerontoloških centara, dok su u Hrvatskoj 83, ukazuje koliko se primjenjuje visoka razina europskih gerontoloških standarda. Nužno je također istaknuti primjenu programa četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije osobe, koji omogućuje gerontološku normu i europski standard za bolesne starije osobe, kojih je danas u domovima već preko 70% udjela, a taj se broj povećava i s otvaranjem dnevnih boravka za Alzheimerove bolesnike. Ovdje je opet važna uloga stručno metodološke pomoći koordinatora zagrebačkog Centra za zdravstvenu gerontologiju Zavoda, koji  završava i udžbenik za rano otkrivanje Alzheimerove bolesti i drugih demencija, kao i konkretna zadaća koja predstoji u organizaciji 3. Gerontološkog hrvatskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. 

Prof. emeritus Ana Stavljenić - Rukavina podsjetila je na trend demografskog starenja cjelokupnog europskog stanovništva. Hrvatska je s udjelom od 17,7% starijih od 65 godina (popisna 2011. godina), prema klasifikaciji UN-a svrstana u četvrtu skupinu država s najstarijim pučanstvom. Rastući udio starijeg stanovništva u većini razvijenih zemalja potaknuo je brojna pitanja osiguranja skrbi osoba starije životne dobi. Troškovi i organizacija skrbi za starije osobe u OECD zemljama iznose u prosjeku 1,5% BDP-a te se postavljaju novi prioriteti njihova financiranja. Politika skrbi za starije osobe postaje multidisciplinarna kategorija, koja uz socijalnu skrb uključuje još i zdravstvo, pravo, ekonomiju, IT te tehnološke znanosti. Socijalne usluge se pružaju najvećim dijelom kroz smještaj u domove socijalne skrbi. Ponuda alternativnih oblika dnevne skrbi, koja bi bila učinkovitija i povoljnija od one u domovima, je još uvijek nedovoljna zbog nedostatka strukturnih poticaja za njihov pronalazak i uporabu, kao i nedovoljno razvijenih instrumenata za nadzor i kontrolu kvalitete usluga. O tome ovisi kvaliteta skrbi koja je još uvijek teško mjerljiva, prije svega u kontekstu skrbi u domovima za starije osobe. Pitanje kvalitete dugotrajne skrbi za starije osobe razlikuje se od zemlje do zemlje, kao i unutar pojedine države, a kvaliteta usluga često ne zadovoljava potrebe pojedinaca. Kvaliteta skrbi se definira kao stupanj u kojem su usluge, pružene pojedincima i populaciji, povećale željene ishode i u skladu su s postojećim profesionalnim znanjem. U domovima za starije i nemoćne kvaliteta skrbi ima dvije dimenzije: kvalitetu života i određene životne navike, kao i cjelovitu zdravstvenu zaštitu. U cijelosti osiguranje kvalitete života osoba starije životne dobi temelji se na ispravno odabranim indikatorima socijalne skrbi i zdravstvene zaštite. Cijeli taj proces je vrlo složen, jer su u pitanju standardi kvalitete, kao i mjerila kvalitete, izgrađeni na poseban način, kroz multidisciplinarni pristup, imajući u vidu specifičnost i vulnerabilnost te populacije, osobito u odnosu na funkcionalnu sposobnost i zdravstveno stanje starije osobe.

Indikatori kvalitete su dobro odabrani alati pomoću kojih se, nakon ispravne analize i interpretacije, mogu donijeti određene odluke za poboljšanje kvalitete provedbe skrbi.  

Standardi kvalitete socijalne skrbi za starije osobe obuhvaćaju:

  • indikatore općeg zdravstvenog stanja

  • indikatore farmakoterapije

  • indikatore rizika

  • indikatore socijalnog i emocionalnog statusa

  • indikatore usluga u institucijskom smještaju

  • indikatore poštivanja privatnosti 

Većina studija o kvaliteti skrbi za osobe starije životne dobi uzima u obzir rezultate ACOVE studije koja u 22 područja preporučuje indikatore kvalitete skrbi usmjerene na mjerenje kvalitete procesa skrbi i ishoda skrbi, a indikatori kvalitete pokrivaju četiri područja: prevenciju, dijagnozu, terapiju i sljedivost skrbi. Poboljšanje kvalitete skrbi obuhvaća implementaciju mjera za procjenu kvalitete i monitoring kontinuiranog poboljšanja te poboljšanje ishoda, a ne samo infrastrukture. Trenutne prepreke za poboljšanje kvalitete u pružanju skrbi su nedostatak kulture kvalitete i sredstava za podršku poboljšanju kvalitete, zatim tehnološka ograničenja, nedostatak jasnog opredjeljenja za promjene te izostanak nacionalne politike u području skrbi u zajednici. Može se zaključiti da je važno dodatno podizanje svijesti o provedbi politike poboljšanja kvalitete uz multidisciplinarni timove socijalne skrbi i zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici, koordinirano na nacionalnoj razini kroz nacionalni strateški okvir.

Nakon konstruktivne rasprave svi sudionici ispunili su testove: upitnik o praćenju pokazatelja kvalitete u domovima za starije, anketa o implementaciji standarda i pokazatelja kvalitete u stacionarnoj skrbi za osobe starije životne dobi, test – skala o značenju vašeg stava o starijoj osobi (semantički diferencijal) i test znanja o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama.

Gerontologija

Gerontologija

 

 

 

 

 

 

 

 

Članak pripremile dr. Ivana Popek, dr. Ivana Šućur i Manuela Maltarić, mag. nutr., Centar za zdravstvenu gerontologiju - Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba