Kako su kineski grad Wuhan i epidemiolozi postali poznati

covid-19

Tko su epidemiolozi?

U anglosaksonskom govoru zovu ih: disease detectives, odnosno detektivi za bolest. Njihov posao je saznati sve o pojavi neke bolesti:

  • tko je izvor bolesti (tko je prvooboljeli, kako se on zarazio, gdje se uzročnik bolesti, virus/bakterija, nalaze u okolišu),

  • kako se bolest proširila među ljudima (je li prešla sa neke životinje - zoonoza ili s čovjeka na čovjeka),

  • gdje se uzročnik bolesti zadržava (u nosu, plućima, crijevima itd.), gdje se najbolje prilagodio i odakle se širi dalje.

Sve ta pitanja zanimaju epidemiologe, kao i ostali detalji vezani za oboljelu osobu (koje simptome ima, koliko traju, kada su se pojavili, gdje je osoba boravila, što radi, s kim je bila u kontaktu, njeno dosadašnje zdravstveno stanje). Ispitujući, proučavajući te povezujući naizgled i nevažne podatke, epidemiolozi stvaraju cjelovitu sliku o bolesti i njenom kretanju.

Nekada njihova pitanja zadiru u intimu (Tko Vam je partner/partnerica?/ U kojem hotelu ste boravili na putu?/ Idete li na misu u crkvu i gdje?/ Što ste radili dva dana prije pojave bolesti?/ Jeste li bili na koncertu ili na nekom sličnom događanju?), ali će im odgovori na njih pomoći u slaganju kompleksnog epidemiološkog mozaika.

Pandemija COVID-19 i njezine posljedice, postavile su jedinstven izazov pred cijeli svijet, a sve su oči bile usmjerene na epidemiologe. Sve ih je zanimalo Tko su to epidemiolozi?. Glavna zadaća epidemiologa je spriječiti širenje bolesti i zaštiti zdravlje cijele populacije. Sama riječ „epidemiologija“ dolazi od starogrčkih riječi epi - ''među'', demos - ''ljudi, narod'' i logos – „znanost“. To su liječnici koji uočavaju obrasce i uzroke bolesti, pokušavaju riješiti sve aspekte pojave bolesti, a sve u cilju očuvanja zdravlja, ne samo pojedinca, nego i cijelog pučanstva.

Epidemiolozi nisu samo liječnici koji se bave zaraznim bolestima, ne smijemo zaboraviti niti one koji se bave praćenjem trendova pojave nezaraznih bolesti (karcinoma, srčano-žilnih bolesti, neuroloških bolesti i dr.), identificirajući rizične faktore za razvoj tih bolesti, osmišljavajući i provodeći programe ranog otkrivanja bolesti, ponovno s ciljem očuvanja zdravlja. Uz to, epidemiolozi, subspecijalisti ekolozi, proučavaju kako na zdravlje utječe i okoliš (klimatske promjene, zagađenje, pesticidi, zračenja i dr.) te identificiraju rizik pojave određenih bolesti i poremećaja zdravlja te donose preporuke o smanjenju ili modificiranju učinka istog.

SARS? Groznica Zapadnog Nila? Antraks? Ebola? Zika? COVID-19?

Suočavamo se s pojavom „egzotičnih“ bolesti neobičnih imena koje su od onih potpuno nepoznatih široj javnosti u samo nekoliko mjeseci postale uobičajene i poznate bolesti o kojima svi pričaju. Iako se sada čini kao daleka prošlost, prije svega nekoliko mjeseci iz stručnih izvora, a uskoro i iz medijskih napisa, doznalo se o pojavi novog virusa u kineskom gradu Wuhanu koji uzrokuje bolest sa simptomima zahvaćenosti dišnog sustava. U sljedećim danima i tjednima, bolest se vrlo brzo proširila cijelom Kinom, zemljama jugoistočne Azije, a potom je stigla u Europu te, u konačnici, pandemijski zahvatila cijeli svijet.

Epidemiolozi i COVID-19

Dnevnik zagrebačkih epidemiologa

Prije pojave prvog slučaja COVID-19 u Hrvatskoj, zajedno s ostalim kolegama epidemiolozima diljem zemlje, svakodnevno smo motrili situaciju u Kini. Znali smo kako se ponašanju drugi koronavirusi SARS-CoV i MERS-CoV i to nas je brinulo. Kako bi se odgodio unos bolesti u našu zemlju, donošene su različite preventivne mjere nadzora nad putnicima iz „rizičnih“ područja (područja koje je Svjetska zdravstvena organizacija identificirala kao područja u kojima postoji puno oboljelih osoba) i istovremeno se provodila senzibilizacija zdravstvenog sustava o vrsti bolesti, načinu prijenosa i načinu zaštite nizom smjernica usmjerenih prema različitim djelatnostima. Nažalost, unatoč svim mjerama, koronavirus je uspio doći i na naše tlo.

Prva infekcija virusom nazvanim SARS-CoV-2 zabilježena je u Zagrebu. Epidemiolozi Grada Zagreba su temeljem epidemiološke anamneze, uzete kod osobe s respiratornim simptomima, dogovorili testiranje u Klinici za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević''. Dobivanjem pozitivnog nalaza brisa zabilježen je i prvi slučaj oboljele osobe u Hrvatskoj. Klinika za infektivne bolesti preuzela je skrb za oboljelog, a mi epidemiolozi krenuli smo u stvaranje detaljne mape oboljelog i njegovih kontakata: datum pojave prvih simptoma, jačina simptoma, dosadašnje bolesti, putovanja, način života, privatni i poslovni kontakti, prisustvo na događanjima s većim brojem ljudi na manjem prostoru, boravak u zdravstvenom sustavu itd. Datum pojave prvih simptoma bolesti ključan je za određivanje kontakata koji su dužni provesti samoizolaciju i zdravstveni nadzor. “Hvatanje” kontakata bitno je kako bismo ih što ranije upozorili na izloženost virusu, mogućnost razvoja simptoma, važnost ne zanemarivanja istih i, u slučaju potrebe, traženje liječničke pomoći. Na kraju, ali ne manje važno, bilo je potrebno istaknuti da su potencijalno zarazni za svoju okolinu (obitelj, prijatelje, poslovne suradnike, susjede i dr.).

S ciljem sprečavanja širenja bolesti, kontaktima smo određivali samoizolaciju, uz pojačano dnevno praćenje zdravstvenog stanja. Nakon prvih nekoliko desetaka slučajeva osoba koje su svoju zarazu stekle u inozemstvu, počeli smo uočavati pojavu zdravstvenih simptoma kompatibilnih sa COVID-19 u osoba koje nisu putovale, niti su prema vlastitom saznanju bile u bliskom kontaktu s oboljelom osobom te smo utvrdili tzv. lokalnu transmisiju bolesti. Potvrdom lokalne transmisije virusa pred epidemiologe je stavljen još jedan izazov jer smo morali što ranije dokazati zarazu i odrediti samoizolaciju bliskih kontakata. Tu nam je uvelike pomoglo što je upravo u naš Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ uvedena dijagnostika na SARS-CoV-2 te je ubrzan proces potvrđivanja zaraženih osoba, a posljedično i naše djelovanje. Situaciju sa COVID-19 dodatno su učinili složenom događaji u kojima smo se našli nekoliko puta: pojava zaraženih osoba koje rade u zdravstvenim ustanovama, domovima za starije i nemoćne osobe i ustanovama sličnog karaktera. Te situacije zahtijevale su epidemiološki izvid u zaštitnim odijelima u samim ustanovama, kako bi se, ne samo utvrdio način rada ustanove i djelatnika, nego i ograničilo širenje ove bolesti, izbjegavajući ugrožavanje drugih pacijenata, ali i osoblja.

Nadalje, pri pojavi zaraženog djeteta koje je pohađalo kolektiv održali smo sastanke s roditeljima i osobljem istog te davali upute i smjernice o potrebi dodatnog praćenja ostale djece i zaposlenika te brzoj dojavi o pojavi simptoma koji upućuju na zarazu koronavirusom.

U početnim danima epidemije posredovali smo i indicirali zaprimanje zaraženih osoba u bolnicu, kontaktirajući infektologe i hitnu medicinsku pomoć, dogovorili i osigurali testiranja na koronavirus, kao uvjet za hospitalizaciju i operativni zahvat te bili na raspolaganju građanima i kolegama 24 sata dnevno za njihove upite, dileme i savjete.

Situacija se poboljšava, ali oprez je i dalje prijeko potreban

Smanjenjem broja novooboljelih naš posao nije gotov, nastavljamo kontinuirani rad sa svim sumnjama na oboljenje, osiguravamo testiranje i posljedično postupanje, na usluzi smo za savjet i donošenje preporuka i strategija kontrole sa svim kolegama iz zdravstvenih ustanova, ali i obrazovnih i socijalnih ustanova. U proteklom razdoblju od pojave koronavirusne infekcije, zaprimili smo i uputili preko 35 000 poziva građanima i kolegama, potvrdili naše sumnje i utvrdili više od 460 oboljelih u Zagrebu, odredili nekoliko tisuća samoizolacija, proveli dodatne mjere sprečavanja širenja bolesti provođenjem dezinfekcije i poduzeli još puno aktivnosti kako bismo ograničili broj novooboljelih.

Ovim putem bismo željeli zahvaliti svim građanima našega grada koji su svojim djelovanjem prema epidemiološkim preporukama i postupanjem prema mjerama suzbijanja epidemije pomogli i doprinijeli u zajedničkoj borbi s virusom jer znamo da bez dobre suradnje ovo ne bi bilo moguće!

by Zagrebački epidemiolozi :)

„Kao voditeljica Službe za epidemiologiju jako sam ponosna na svoj tim epidemiologa i naših suradnika sanitarnih inžinjera i tehničara koji profesionalno, samozatajno i na granici ljudskih mogućnosti rade već tri mjeseca. Bez uključivanja ostalih kolega, specijalista kliničke mikrobiologije, školske medicine, javnog zdravstva i psihijatara te medicinskih sestara i tehničara, kao i stavljanja na raspolaganje svih resursa Nastavnog zavoda za javno „Dr. Andrija Štampar“ te podrške uprave, jednostavno ne bi bilo moguće odgovoriti na sve izazove s kojima smo se susreli i na koje smo, do sada, uspješno odgovarali. Ali i kao liječnica, epidemiologinja i izvanredna profesorica epidemiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u ovim izazovnim vremenima, ponosna sam što kao struka svojim znanjem i stručnošću doprinosimo sprječavanju i suzbijanju pandemije COVID-19“.  Prof. dr. sc. Vanja Tešić, dr. med., spec. epidem.