„Ja“ i „Ti“ poruke

Za dobru komunikaciju je, osim samog sadržaja poruke, važan i način na koji govorimo. Dobra komunikacija znači da nema verbalne agresije, a najbolji način da se to postigne je komunikacija pomoću „ja“ poruka. One govore o nama, našim osjećajima, stavovima i razmišljanjima. Ukoliko sadrže neku kritiku, ona se odnosi na ponašanje druge osobe, a ne na samu osobu. Takva komunikacija često vodi do pozitivnih ishoda i povećava vjerojatnost da sugovornik zaista čuje naše poruke.

Struktura „ja“ poruke sastoji se od tri dijela:

1. “Mario osjećam se, ljuti  me…’’ – započnemo s imenom osobe kojoj se obraćamo i kažemo kako se osjećamo, tj. o svojoj reakciji koju je izazvalo ponašanje druge osobe, bez samooptuživanja i pravdanja.

2.’’…što kasniš i ja te uvijek čekam…’’ – govorimo o postupku druge osobe, opis koji nije vrednovanje ni ocjenjivanje.

3.’’ i molim te da nadalje dolaziš točno kako bismo stigli na posao na vrijeme ”- govorimo o stvarnim posljedicama određenih postupaka.

Na kraju takve poruke navedemo svoja očekivanja, odnosno promjene koje bismo željeli da se dogode bez ucjenjivanja i optužbi.

„Ti“ poruke su uvijek usmjerene na sugovornika, često su agresivne i kritiziraju osobu, a ne njezino ponašanje. Ukoliko komunikacija započinje s takvom vrstom poruke, sugovornik će odgovarati na isti način - okrivljavanjem druge osobe, što ne dovodi do poželjnih rezultata.

Primjeri:

Navest ćemo nekoliko „Ti“ poruka koje se često koriste u svakodnevnoj komunikaciji, a ne dovode do željenih promjena. Pretvorit ćemo ih u „ja“ poruke.

1. TI UVIJEK KASNIŠ!

Petre, kada kasniš to me ljuti jer trošimo vrijeme uzalud. Željela bih da to više ne radiš.

2. BUDALO, OTVORI OČI I KONCENTRIRAJ SE!

Ana, vidim da nisi koncentrirana, što me čini nervoznim jer bismo se mogli sudariti. Molim te da ubuduće paziš kako hodaš.

3. PRESTANI ME GNJAVITI!

Iva, ako stalno ponavljaš istu stvar, ljutim se i nemam više volje za razgovor! Možeš me pitati ako nisam nešto jasno rekla, no molim te nemoj stalno ponavljati jedno te isto jer te više ne čujem.

Znamo da je svakodnevna komunikacija vrlo dinamična i da se ne možemo uvijek koncentrirati na to kako šaljemo poruke. Međutim, samo prepoznavanje loše  komunikacije može dovesti do njenog postupnog poboljšanja.

mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica

mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja

mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica