Ima li projekt e-škola utjecaja na zdravlje učenika i nastavnika?

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održana druga javna tribina o neionizirajućem elektromagnetskom zračenju 

ZAGREB, 14. travnja 2015. – Informatička zrelost dugoročna je strateška vizija suvremenog školstva, a cilj projekta E-škola Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta je cjelovita informatizacija škola na području Republike Hrvatske s općim ciljem doprinosa spremnosti učenika za tržište rada ili daljnje školovanje kroz poticanje digitalne, odnosno informatičke zrelosti. Upravo je o ovom projektu danas bilo riječ na tribini Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, s tim da je naglasak stavljen na pitanje kakav bi utjecaj korištene tehnologije mogle imati na zdravlje učenika te nastavno i drugo osoblje. Najviše govora bilo je o utjecaju zračenja kojeg emitira bežični Internet, a koje spada u neionizirajuća elektromagnetska zračenja.

Nakon uvodnog obraćanja ravnatelja NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Zvonimira Šostara, koji se zahvalio svim predavačima i okupljenima na interesu koji su iskazali za ovu temu, uslijedilo je izlaganje pomoćnika ministra znanosti, obrazovanja i sporta Staše Skenžića. On je istaknuo kako Republika Hrvatska, sukladno mjerama i ciljevima koje Europska komisija zastupa strategijom Europa 2020, mora dugoročno promišljati o položaju obrazovanja i znanosti u društvu te da se projektom e-škole hrvatsko obrazovanje približava ostvarenju tih ciljeva. Skenžić je također naglasio kako se implementacijom ovog projekta obrazovanje u Hrvatskoj čini konkurentnijim te da se stvaraju dodatne mogućnosti za samoostvarenje učenika, odnosno suradnju s drugima. Projektom se razvija nekoliko bitnih komponenti, uključujući izgradnju lokalnih mreža u školama, razvoj e-usluga za poslovne i nastavne procese, primjenu IKT-a u nastavi, digitalizaciju obrazovnih sadržaja, nabavu potrebne opreme za škole i nastavnike te obrazovanje i podršku svim sudionicima uključenima u proces informatizacije škola.

Nakon predstavljanja projekta e-škole uslijedila su predavanja vezana uz utjecaj neionizirajućeg zračenja bežičnog interneta na zdravlje. Na samom je početku Saša Gros iz Končara – Instituta za elektrotehniku, koji je inače ovlašten i za provedbu mjerenja neionizirajućeg zračenja, progovorio je o zakonskim regulativama i dozvoljenim razinama zračenja, a zatim je uslijedilo izlaganje Jelene Macan s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, koja je ustvrdila kako je do sada jedino pouzdano postojanje termičkog učinka neionizirajućeg zračenja. Takvo nespecifično zagrijavanje tkiva može izazvati negativne posljedice na koži i očima te narušiti reproduktivnu funkciju. Međutim, Macan je istaknula kako temeljno ograničenje izloženosti za opću populaciju iznosi 0,08 W/kg, što je ograničenje implementirano u sve postojeće europske i domaće zakonske regulative koje jamči dobru zaštitu. Po pitanju zdravstvenih učinaka netermičkih razina RF zračenja, Macan je rekla kako se najviše istražuje moguća kancerogenost ili toksičnost RF zračenja te da sve provedene eksperimentalne studije ne nalaze povezanost između karcinoma i neionizirajućeg zračenja, poput onog kojeg emitiraju mobiteli, bazne stanice i bežični internet, a većina epidemioloških studija podržava ove nalaze. 

Predstavljene su i suprotstavljene studije, poput one Švedske iz 2007. godine koja je pokazala povećan rizik za pojavu akustičnih neuironoma kod ispitanika koji su koristili mobitele više od 10 godina, te Kohortnih studija iz Danske i Velike Britanije (2012., 2013.) koje ne potvrđuju porast broja tumora glave kod stanovništva nakon 10 godina intenzivnijeg korištenja mobitela. Treba spomenuti i kako prema zaključku najnovijeg izvješća Europske komisije (Znanstvenog odbora za novoutvrđene zdravstvene rizike) neionizirajuće elektromagnetsko zračenje nema dokazano štetan utjecaj na zdravlje ukoliko razine zračenja ostaju unutar vrijednosti koje su propisane od strane EU zakonodavstva.

Marija Zavalić s Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu govorila je o profesionalnoj izloženosti neionizirajućem zračenju, gdje se konkretno osvrnula i na nastavničko osoblje. Po njenim riječima, povećan rizik za zdravlje postoji tek kada postoje dokazi ili temeljita sumnja da radni proces dovodi do mjerljivog oštećenja zdravlja. Zavalić je ponovila kako neionizirajuće zračenje ne bi smjelo imati negativan učinka na ljudsko zdravlje. Što se nastavnika tiče, ustvrdila je kako trenutno nema razloga za zabrinutost.

Ivica Prlić s Instituta za medicinska istraživanja pojasnio je kako je zemlja kontinuirano u prirodnom elektromagnetskom polju kojeg stvara sunce, odnosno da je uronjena u „kupelj elektromagnetskog i čestičnog zračenja“. Naglasio je kako Hrvatska ima uređenu situaciju po pitanju zakonodavstva na području zaštite od elektromagnetskog zračenja te da bi čak i u EU parlamentu mogli biti primjer drugim zemljama. Istaknuo je također kako bežični internet danas predstavlja svojevrstan standard te da ga se može naći na različitim lokacijama, uključujući javni prijevoz poput autobusa, te ne vidi razlog zbog čega bi se škole trebale naći pod povećalom ukoliko se u njima koristi bežični internet.

Tatjana Petričević Vidović iz NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ dotaknula se istraživanja koja su provedena s ciljem dobivanja što relevantnijih informacija o utjecaju informatičkih tehnologija na procese učenja, poučavanja i upravljanja u školama. Istaknula je kako su zabilježeni pozitivni utjecaj na postignuća, motivaciju, nezavisnost i odgovornost u rješavanju zadaća, veću upornost, suradljivost te bolje konceptualno razumijevanje. Što se tiče istraživanja o mogućim zdravstvenim rizicima, rekla je kako su ista uglavnom usmjerena na tjelesne poteškoće i moguće probleme uporabe određene tehnologije. To podrazumijeva opterećivanje vida, oštećenje lokomotornog sustava, posljedice nekretanja, poteškoće u socijalnim interakcijama, smetnje pažnje i koncentracije te ovisnost o računalu i internetu. Petričević Vidović je za mlade istaknula da su specifični kao „multi-task“ korisnici, a korištenje više tehnologija i IT alata u isto vrijeme može imati kumulativno djelovanje na zdravlje. Stoga je naglasila važnost pridržavanja preventivnih mjera i donošenja smjernica za sigurno korištenje informatičkih tehnologija u školama.

Nakon izlaganja uslijedila je diskusija i razgovor predavača s prisutnim građanima, među kojima su bili i predstavnici Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja, a najavljeno je kako će NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ uskoro organizirati još jednu tribinu na temu elektromagnetskog zračenja i njegova utjecaja na zdravlje.