GeroS - Sustav za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalnih sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika neodvojivo je povezan s nacionalnim zdravstvenim sustavom CEZIH

Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba, u koordinaciji s Hrvatskom zavodom za zdravstveno osiguranje, pokrenuo je inicijativu za uvođenje jedinstvenog sustava neodvojivo povezanog s CEZIH-om, za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, po svim razinama pružene zdravstvene i socijalne skrbi za starije. Cilj projekta je informatizirati svu pruženu zdravstvenu i socijalnu skrb gerontološkim osiguranicima i gerijatrijskim bolesnicima, bez obzira na vlasništvo institucije u kojoj su zbrinuti. 

U prikupljanu podataka sudjeluju sve razine zdravstvene zaštite od primarne do tercijarne poglavito opća/obiteljska medicina, gerijatrijska zdravstvena njega, gerontostomatologija, patronažna služba, zdravstvena njega u kući, palijativno gerijatrijska skrb, hitna medicinsku pomoć, bolnički SKZZ, izvan vanbolnički SKZZ, lječilišta, ustanove za dugotrajno liječenje, psihogerijatrijske i palijativno gerijatrijske postelje, socijalni sustav s domovima za starije, izvan institucijskom skrbi (gerontološki centri), ustanovama za psihički oboljele odrasle osobe te centrima  socijalne skrbi i drugim entitetima u skrbi za starije osobe.

GeroS osigurava prikupljanje podataka iz navedenih entiteta (izvora) kroz standardiziranu dokumentaciju, kako bi prikupljeni podaci bili što kvalitetniji za provedbu gerontološko javnozdravstvenih analiza. Unificirana i standardizirana dokumentacija (liječnička, sestrinska, radno terapeutska, fizioterapeutska...) preduvjet je za uspostavljanje jednoznačnih komunikacijskih protokola između sustava i entiteta te između entiteta međusobno u jedinstvenom sustava za praćenje i evaluaciju pružene zdravstvene i socijalne skrbi osobama starije životne dobi.

Cjelokupnom informatizacijom procesa koji su uključeni u skrb za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike smanjilo bi se vrijeme nepotrebnog administriranja, što se posebno odnosi na unos podataka, potraživanje dokumentacije i ostalih informacija iz različitih izvora, čime bi se ubrzao proces pružanja zaštite zdravlja za osobe starije dobi zahvaljujući dostupnosti informacija u realnom vremenu.

GeroS sustav usmjereno djeluje na domene: 

  • Analize i evaluacije podataka dobivenih iz procesa pružanja zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe.

  • Racionalizacije u procesu pružanja zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe.

  • Unaprjeđenja kvalitete zaštite zdravlja za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike.

GeroS podržava izuzetno zahtjevan izvještajni sustav koji osigurava pokazatelje u realnom vremenu. Izvještajni sustav, na nacionalnoj razini će koristiti nadležna Ministarstva i Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" – Referentni Centar zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravlja RH, dok su na regionalnim razinama GeroS-om podržani izvještajni mehanizmi potrebni za funkcioniranje ustanova kao što su domovi za starije, bolnice, ustanove za zdravstvenu njegu i dr. Razlozi uspostave GeroS-a, sustava u svrsi racionalizacije rastuće gerijatrijske potrošnje i unaprjeđenja zdravstvene zaštite i usluga socijalne skrbi za starije osobe:

  • Redovita revizija liste lijekova koje gerontološki osiguranik i gerijatrijski bolesnik koristi i sugerira potreban preventivni ili sistematski pregled.

  • Prevencija nepotrebnih hospitalizacija starijih osoba zbog pothranjenosti.

  • Uspostavljanje gerontoloških prehrambenih normativa.

  • Diferencijacija zdravstvenih postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba.

  • Dostupnost informacija za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike (npr. prijava u dom za starije, korištenje gerontološkog centra, posudionice pomagala, ostvarivanje fizikalne terapije i sl.).

  • Olakšana komunikacija između korisnika sustava (medicinsko osoblje, socijalni radnici…).

  • Otvaranje posudionica geronto-tehnoloških pomagala.

  • Izrada fokusiranih gerontološko javnozdravstvenih programa.

  • Evaluacija rada djelatnika zdravstvenog i socijalnog sustava u zaštiti zdravlja starijih osoba.

  • Određivanje kategorizacije individualnog gerijatrijskog bolesnika i gerontološkog osiguranika uz primjenu postupaka i aktivnosti te normi gerijatrijske zdravstvene njege po modelu Roper Juchli/V.Fichter – M. Meier u integraciji sestrinske dokumentacije gerijatrijske zdravstvene njege.

  • Planiranje potrebnog stručnog kadra educiranog iz područja gerontologije i gerijatrije.

  • Korekcija i unaprjeđenje postojećih standarda iz zdravstvenog i socijalnog sustava u skrbi za osobe starije dobi (65+).

  • Detekcija problema i uključivanje ostalih stručnjaka u sustav zaštite zdravlja starijih osoba.

  • Planiranje smjernica u zdravstvenom turizmu starijih osoba na osnovu utvrđenih, praćenih i evaluiranih zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih turista, kako iz Hrvatske tako i iz Europe.

  • Objektivizacija zdravstvenog stanja i funkcionalne sposobnosti u palijativno-gerijatrijskoj skrbi. 

Izradi projektne dokumentacije prethodila je snimka trenutnog stanja, koja je uključivala 41 radionicu s predstavnicima stručnjaka u zaštiti zdravlja starijih osoba. Tijekom radionica potvrđeni su trenutni procesi unutar zdravstvenog i socijalnog sustava u skrbi za osobe starije dobi (65+) te definirani prijedlozi unaprjeđenja zaštite zdravlja za starije osobe.

Zaključak: Provedba gerontološko javnozdravstvenih analiza na osnovi indikatora, upućuje na nužnost informatizacije uz utvrđivanje, praćenje, analizu i evaluaciju fokusiranih gerontološko javnozdravstvenih pokazatelja, što je značajno za planiranje primjerene i djelotvorne zaštite zdravlja starijih osoba. Prema europskoj i hrvatskoj gerontološkoj doktrini, neophodno je implementirati funkcionalni proces integracije i povezivanja svih sudionika i razina (primarna, sekundarna, tercijarna) u zdravstvenoj zaštiti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika. Time GeroS kao sustav za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, neodvojivo povezan s nacionalnim zdravstvenim sustavom CEZIH, omogućuje i racionalizaciju rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje i unaprjeđenje zaštite zdravlja starijih osoba.

Autorica članka: dr. sc. Nada Tomasović Mrčela, dr. med., voditeljica Odsjeka za geroprofilaksu i promociju aktivnog zdravog starenja, Centar za zdravstvenu gerontologiju - Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba