Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu, 20. do 24. listopada 2014.

Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu obilježava se ove godine od 20. do 24. listopada s vodećom temom „Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada“, kao dio kampanje „Zdravo radno mjesto“ Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA).
 
Stres na radu identificiran je kao jedan od glavnih uzroka bolovanjima i bolesti povezanih s radom. Stres je drugi najčešći prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom u Europi te se smatra da je, uz psihosocijalne rizike, odgovoran za više od polovice (50 do 60%) izgubljenih radnih dana. Troškovi koje poremećaji mentalnog zdravlja mogu prouzročiti u poslovanju i koji se procjenjuju na otprilike 240 milijardi eura godišnje predstavljaju problem koji nikako ne smijemo zanemariti. Posljednje paneuropsko istraživanje javnog mišljena koje je provela EU-OSHA pokazuje da 51% radnika smatra da je stres povezan s radom uobičajen na njihovom radnom mjestu, a četiri od deset radnika misli da se u njihovim tvrtkama stresom ne upravlja dobro. Najčešći navedeni uzroci stresa povezanog s poslom bili su reorganizacija posla ili poslovna nesigurnost (72% ispitanika), prekovremeni rad ili prekomjerno radno opterećenje (66%) te nasilje ili uznemiravanje na radnom mjestu (59%). Ipak, poslodavci i radnici zajedno mogu uspješno upravljati i spriječiti stres povezan s radom i psihosocijalne rizike. Upravo zato vodeća tema Europske kampanje za zdrava mjesta rada, koja će se provoditi tijekom 2014. i 2015. godine, glasi „Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada“.
 
Ciljevi kampanje usmjereni su na podizanje svijesti:
  • o rastućem problemu vezanom uz stres i psihosocijalne rizike;
  • o pozitivnim učincima smanjenja stresa i psihosocijalnih rizika, uključujući slučajeve iz prakse;
  • u poduzećima uz primjenu praktičnih znanja vezanih uz prepoznavanje i sprječavanje stresa i psihosocijalnih rizika na mjestu rada;
  • o poticanju korištenja i razvoja jednostavnih praktičnih alata za smanjenje stresa i psihosocijalnih rizika na radu, prikladnih za mikro i mala poduzeća.
 
Psihosocijalne rizike ne smijemo miješati sa zdravim, stimulirajućim, ali poticajnim radnim okruženjem u kojem su radnici visoko motivirani i poticani da rade najbolje što mogu. Psihosocijalni rizici proizlaze iz loše organizacije i upravljanja poslom, kao i lošeg socijalnog konteksta na radnom mjestu. U konačnici mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda kao što je stres povezan s poslom, izgaranje na poslu ili depresija. Psihosocijalni rizici odnose se na stres vezan uz rad, nasilje na radnom mjestu (fizičko, verbalno zlostavljanje i prijetnja nasiljem), maltretiranje na radnom mjestu te nasilničko ponašanje i uznemiravanje (uključujući i seksualno uznemiravanje). Smanjenje psihosocijalnih rizika i pružanje zaštite radnicima od tih rizika ključno je u omogućavanju dužeg radnog vijeka i sprječavanju ranog izlaska s tržišta rada. Izvješće o psihosocijalnim rizicima iz listopada ove godine, uzima u obzir složenost veze između zdravlja i rada te prepoznaje potrebu za praktičnu potporu za promjenom, pružajući kratki pregled radnih uvjeta i pojave psihosocijalnih rizika u Europi. Ujedno se raspravlja o načinima na koje je tim rizicima moguće upravljati na radnom mjestu te se iznose političke intervencije. Istraživanjem je utvrđeno da je uloga socijalnog dijaloga i socijalnih partnera važna za podizanje svijesti i provođenje intervencija. Donositelji politika trebaju uzeti u obzir specifične psihosocijalne rizike za različite skupine radnika, uključujući žene, kako bi poboljšali radne uvjete za svakoga. U tijeku je izrada nacionalnih e-vodiča za psihosocijalne rizike koji će pružati informacije o stresu vezanom uz radno mjesto i psihosocijalnim rizicima s ciljem općeg razumijevanja i osviještenosti o navedenim problemima. Vodič će biti posebno namijenjen osobama zaposlenima u mikropoduzećima i malim poduzećima.
 
Uobičajeni model upravljanja psihosocijalnim rizicima za procjenu rizika i sudionički pristup je način utvrđivanja rizika i rješavanja problema:
 
  1. Utvrdite opasnosti i osobe kojima potencijalno prijeti rizik. Menadžeri i radnici moraju biti svjesni psihosocijalnih rizika i ranih znakova upozorenja o stresu povezanom s poslom.
  2. Ocijenite rizike i utvrdite prioritete. Odlučite koji su rizici najvažniji i prvo se usmjerite na njih.
  3. Planirajte preventivnu akciju. Potrebno je imati plan radi suzbijanja pojave rizika. Ako se rizici ne mogu izbjeći, razmislite kako ih se može umanjiti.
  4. Provedite plan. Trebali biste odrediti mjere koje valja poduzeti, potrebne resurse, uključene osobe i vremenski okvir.
  5. Neprekidno provodite nadzor nad planom i pratite njegovo izvršenje. Budite spremni na izmjenu plana u skladu s rezultatima nadzora. Imajte na umu da ljudi mogu različito reagirati na isti skup okolnosti. Vaša procjena psihosocijalnog rizika treba uzeti u obzir sposobnosti i potrebe radnika (na primjer one koje su povezane sa spolom, dobi ili iskustvom).

Edukativni film „Napo“ bavi se primjerima psihosocijalnih rizika na radnom mjestu i pokazuje kako mogu utjecati na zaposlenika te kako zaposlenik na njih može reagirati.

 
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
 
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) je organizacija EU odgovorna za prikupljanje, analizu i distribuciju relevantnih informacija koje mogu služiti potrebama osoba koje se bave sigurnošću i zdravljem na radu. Cilj aktivnosti Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu i Mreže središnjih interesa (Focal Points Network) je lako pristupanje kvalitetnim informacijama kako za poslodavce, tako i za djelatnike. Naglasak je na tome kako radna mjesta učiniti sigurnijima, zdravijima i produktivnijima. Mnoge male tvrtke u Europskoj uniji već su otkrile kako sigurnost i zdravlje na radu (u središtu radnog procesa) pomažu u sprječavanju visokih troškova vezanih uz ozljede i gubitke u proizvodnji te omogućuju poslodavcima i djelatnicima postizanje boljih rezultata – za sebe, za tvrtku i za korisnike. Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna organizacija rada procjenjuju kako svake godine na radu smrtno strada oko 2 milijuna radnika, uz 260 milijuna ozljeda na radu te vrlo veliki broj slučajeva profesionalnih bolesti. 
 
Ciljevi međunarodnog projekta namijenjenog jačanju poznavanja problematike sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u zemljama srednje i istočne Europe su:
 
  1. Podizanje svijesti o važnosti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu predstavljanjem tih pitanja kao integralnog dijela upravljanja kvalitetom i osnovnih karakteristika gospodarske konkurentnosti.
  2. Unaprjeđenje informiranja o provedbi propisa sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u srednjoj i istočnoj Europi provođenjem ankete o iskustvima, ponašanju, stavovima i očekivanjima poslodavaca i radnika.
  3. Promicanje razvijanja i provedbe nacionalnih strategija zaštite zdravlja i sigurnosti na radu među organizacijama – socijalnim partnerima u zemljama srednje i istočne Europe, tvrtkama, predstavnicima radnika, vladama i drugim dionicima.
  4. razvijanje preporuka o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu kojima će se jačati socijalni dijalog i pokretati aktivnosti.
  5. Poticanje promjene u ponašanju radnika i prezentacija prednosti poboljšanja provedbe propisa sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca.
  6. Jačanje provedbe propisa iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te poticanje razmjene informacija i najboljih praksi među poslodavcima u zemljama srednje i istočne Europe.
 
Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada – video promotivne kampanje možete pogledati na www.healthy-workplaces.eu/hr/media-centre/videos.
 
Autorica članka: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života