Dan više bilja, manje soli, 29. kolovoz 2016.

„Dan više bilja, manje soli“ obilježava se 29. kolovoza s ciljem skretanja pažnje na rastući problem prevelike količine natrija u prehrani te uključivanja u inicijativu za smanjenje udjela soli u hrani - „Manje soli - više zdravlja“. Prekomjerna upotreba soli uzrokuje povišenje krvnog tlaka kojeg povezujemo s pojavom bolesti srca i moždanim udarom, odnosno bolestima koje su danas vodeći uzroci smrti u svijetu. Pretjerani unos soli povezan je i s rakom želuca, bolestima bubrega i pojavom bubrežnih kamenaca, osteoporozom, pojavom edema.

Od svih javnozdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u prehrani je jedna od najlakše provedivih javnozdravstvenih mjera. Za njezinu primjenu najvažnija je međusektorska suradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja soli, odnosno soli u proizvodnom procesu, uvođenju zakonske regulative uz obavezno označavanje sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda te zdravstveno odgojnim mjerama na području promicanja pravilne prehrane.

Gotovo 80% soli koju dnevno konzumiramo odnosi se na „skrivenu” sol!

Veći dio soli koji unosimo u organizam skriven je u gotovoj ili polugotovoj hrani. Prije kupnje svakako pažljivo pročitajte na deklaraciji proizvoda koliki je sadržaj natrija.

Izbjegavajte hranu s razmjerno visokim sadržajem soli:

  • pečene proizvode kao što su kruh, peciva te zobene ili kukuruzne pahuljice,

  • suhomesnate proizvode: salame, kobasice, hrenovke, paštete i druge slične proizvode,

  • konzervirano voće i povrće,

  • "brzu" hrana kao što su pizza, hamburgeri ili prženi krumpirići,

  • procesuiranu smrznutu hranu, 

  • gotove umake, senfove, mojonezu, juhe iz vrećice,

  • grickalice kao što su čips, štapići, kikiriki, pistaciji, kokice, 

  • tvrde sireve, sirne namaze, lisnato tijesto,

  • pazite na konzumaciju mineralne vode koja sadrži natrij.

Kako bi se snizila razina soli pomaže i hrana s razmjerno dosta kalija, kao što su rajčice, grah, grašak, peršin, kupus, špinat, orasi, banane, datulje, papaja ili sok od naranče. 

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

Svjetska zdravstvena organizacija je u globalne dobrovoljne ciljeve za prevenciju i kontrolu nezaraznih kroničnih bolesti uvrstila smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine.

Dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi manje od 5 grama soli ili manje od 2 grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija kako bi se smanjio rizik oboljevanja od srčanih bolesti i moždanih udara.

Dob

Maksimalni

dnevni unos soli

0-6 mjeseci

<1 g  

6-12 mjeseci

1 g

1-3 godina

2 g

4-6 godina

3 g 

7-10 godina

5 g  

11 i više godina

6 g  

 

Jedna čajna žličica soli = oko 6 grama soli = maksimalni dopušteni dnevni unos!

U Hrvatskoj je procijenjeni dnevni unos soli 12-18 grama. Žene prosječno dnevno konzumiraju oko 11 grama soli, a muškarci nešto više od 13 grama! Ostvarenje cilja smanjenja unosa kuhinjske soli, kao jedna od ključnih mjera suzbijanja kroničnih nezaraznih bolesti, postići će se postupno godišnjim smanjenjem od 4%. Na taj bi se način postupno mijenjale prehrambene navike i gotovo bi se neprimjetno prihvatile namirnice s manjom količinom kuhinjske soli.

Od srpnja 2017. godine hrvatski će pekari u kilogram kruha morati stavljati 6 grama soli manje nego sada, u skladu sa strategijom Ministarstva zdravlja prema kojoj Hrvatska do 2019. mora smanjiti dnevni unos soli sa 11,5 na 9 grama po stanovniku.

 

Dodajte malo više okusa vašoj hrani!

Začinsko bilje poput bosiljka, origana, vlasca, mažurana, majčine dušice, metvice, lovora te čitavog niza egzotičnih začina poboljšavaju i obogaćuju okus hrane. U vlastitom domu, uz malo truda, možete uzgojiti začinsko bilje te koristiti svježe u svakodnevnom spremanju obroka za obitelj. Ukusnija su jela u koja su dodani svježi začini, a za uzgoj začinskih biljaka nije potrebno imati puno prostora u vrtu, niti odvojiti puno vremena.

Napravite svoju vlastitu biljnu mješavinu kombiniranjem određenog bilja i koristite kao zamjenu za sol (crvena paprika, češnjak u prahu, crni papar, kadulja...), dobro ih osušite i sameljite u mlincu za kavu ili blenderu kako biste dobili prah, Dovoljno je uzeti malo začinske soli i posuti je preko pečenoga krumpira ili povrća.

Za začinske soli možete upotrijebiti sušeno bilje (ružmarin, kadulju, origano, bosiljak, vlasac), začine (kim, korijandar, curry, crvenu papriku, češnjak u prahu, sjemenke gorušice), suhe gljive (vrganje, shiitake), pržene orašaste plodove (orahe, lješnjake, bademe) i sjemenke (lanene, suncokretove, bučine, sezam). Najbolji izbor je višestruko kvalitetnija morska sol jer sadrži kalij, magnezij, kalcij, jod kao i druge prirodne i vrijedne mirkonutrijente.

Ekperimentirajte s različitim kombinacijama dok ne pronađete najbolju mješavinu koja vama odgovara. Začinsko bilje je najbolja zamjena za sol!

 

Pripremila: Marija Škes, mag.educ.reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo