Dan dobrovoljnog darivanja krvi, 25. listopada 2014.

Darujući krv doslovno darujemo sebe. Darivatelj krvi za to ne dobiva materijalnu nagradu i ne očekuje zahvalnost. Upravo iz tih razloga, darivanje krvi duboko je plemeniti čin. Dobrovoljni darivatelji krvi aktivan je čimbenik u liječenju bolesnika. On je poveznica između zdravog dijela društva i onih kojima je potrebna pomoć.
 
Obilježavanjem Dana dobrovoljnog darivanja krvi želi se zahvaliti svim darivateljima na njihovoj humanosti. Ujedno se nastoji pojačati društvenu svijest o potrebi za darivanjem i podsjetiti javnost koliko je ono važno u spašavanju ljudskih života. Službenu definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe). Prema toj definiciji, darivatelj je je osoba koja daruje plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu novčanu naknadu niti bilo što što se može smatrati materijalnom naknadom. U većini zemalja u svijetu ova djelatnost je povjerena Crvenom križu, odnosno organizaciji Crvenog polumjeseca zbog njihovog humanitarnog rada, dobre organizacije na terenu te velikog broja volontera što omogućuje neprofitno prikupljanje krvi. Na međunarodnoj razini, četiri osnovne organizacije koje rade na promociji dobrovoljnog davanja krvi kao i na opskrbi sigurne krvi su:
 
  • Svjetska zdravstvena organizacija (WHO);
  • Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC);
  • Međunarodna federacija organizacija za dobrovoljno davalaštvo krvi (FIODS);
  • Međunarodno društvo za transfuziju krvi (ISBT).
 
Utemeljitelj dobrovoljnog davanja krvi U Hrvatskoj, uz promidžbu i organizaciju akcija davanja krvi, zajednički provode Hrvatski Crveni križ i Transfuzijska služba Hrvatske na načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, neprofitabilnosti i solidarnosti. Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi organizirana je 25. listopada 1953. godine u Sisku. Kako bi se zadovoljile sve potrebe zdravstva Republike Hrvatske za krvi i krvnim pripravcima, u suradnji s transfuzijskim službama izrađuje se godišnji kalendar akcija, prema potrebama zdravstva. Godišnje se prikupi oko 180.000 doza krvi, što je 40 davanja na 1.000 stanovnika. Rezultati nisu ujednačeni u svim područjima Republike Hrvatske jer na broj prikupljenih doza utječu demografski, gospodarstveni, kulturološki i drugi čimbenici. Broj davatelja u Hrvatskoj u stanom je porastu. Prosječna dob darivatelja je 32 godine. 70% darivatelja krvi su muškarci, a 30% su žene. Najčešće su to osobe u braku koje imaju jedno ili više djece i pripadaju srednjem socijalno - ekonomskom sloju. Odabir darivatelja krvi i uzimanje krvi obavljaju stručni, medicinski djelatnici transfuzijske službe u zdravstvenim ustanovama koje su u državnom ili županijskom vlasništvu. Zdravstvene ustanove u privatnome vlasništvu ne smiju uzimati krv niti priređivati krvne pripravke. Reformom zdravstva, standardi  kontrole sigurnosti krvi i krvnih pripravaka znatno su unaprijeđeni. Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor je čovjek - darivatelj krvi. Kada nam zatreba krv, svi smo ovisni o plemenitosti drugih - o dobrovoljnim darivateljima krvi. S druge strane, svatko od nas može spasiti nečiji život uz samo jedan utrošeni sat vlastitog vremena. Darivanjem krvi povezujemo se u naizgled nevidljivoj, ali snažnoj mreži solidarnosti i darujemo - život i ljubav.
 
Autorica članka: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja