...da je Hrvatska u kategoriji zemalja s vrlo starim pučanstvom?

Sukladno klasifikaciji UN-a države svijeta dijele se po udjelu starijih od 65 godina u ukupnom pučanstvu na četiri kategorije. Prva kategorija do 4% udjela starijih od 65 godina - vrlo mlado pučanstvo. Druga kategorija do 6% udjela starijih od 65 godina - mlado pučanstvo. Teća kategorija do 10% udjela starijih od 65 godina - staro pučanstvo i četvrta iznad 10% udjela starijih od 65 godina- vrlo staro pučanstvo. Udio osoba starijih od 65 godina je u popisnoj 2011. godini iznosio 17,7% u sveukupnom pučanstvu Hrvatske. Slijedom toga, Hrvatska je u kategoriji zemlja s vrlo starim pučanstvom.

Jeste li znali da biološka i kronološka starost nisu istovjetne?

Sukladno klasifikaciji UN-a populacija starije životne dobi je od 65 godina i više. Kronološka starost za osobe ≥ 65 godina nije istovjetna s njihovom biološkom starosti. Funkcionalno starenje je odraz biološkog, psihološkog i socijalnog starenja čovjeka, a poglavito je genetski uvjetovano.

Jeste li znali koliko je u Hrvatskoj stogodišnjaka i dugovječnih osoba?

U Hrvatskoj je broj dugovječnih osoba (starijih od 95 do 106 godina) u 2011. godini iznosio 2 201, odnosno 1 719 žena i 482 muškaraca. U popisnoj 2001. godini broj dugovječnih osoba iznosio je 1 455, od čega 1 132 žena i 323 muškaraca. Najstariji stogodišnjak je 2001. godine bio u 108. godini života, a 2011. godine je najstarija kronološka dob u Hrvatskoj iznosila 106. godina. Broj osoba starijih od 100 godina u županijama Hrvatske u 2011. godini iznosio je 198, a 2001. godine 84 osobe, što pokazuje porast za 136%. Obećavajući podatak jest da se ukupan broj dugovječnih osoba (≥95 godina) u Hrvatskoj povećao u deset godina (2001./2011.) za čak 51,21% (34,15% žena i 49,23% muškaraca).

Služba za javnozdravstvenu gerontologiju - Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba