15. Tjedan mozga, 14. do 20. ožujka 2016. godine

Jubilarni 15. Tjedan mozga obilježava se ove godine od 14. do 20. ožujka. U 21. stoljeću, proglašenom i Stoljećem uma, postavljaju  se novi prioriteti za znanost: pitanje naravi ljudske prirode i ponašanja, složenih funkcija neuronskih mreža, istraživanja funkcija mozga čovjeka, biološke osnove svijesti, kao i otkrivanje uzroka kognitivnih, neuroloških i duševnih bolesti. Imajući u vidu značenje istraživanja i spoznaja o mozgu, Dana Alliance for Brain Initiative je pokrenula svjetsku inicijativu s ciljem promocije znanja o mozgu, dok je Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga. Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB-a), i ove su godine glavni organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj, uz suorganizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U obilježavanju Tjedna mozga pridružit će se Medicinski fakulteti Sveučilišta u Zagrebu i sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, Sveučilište u Zadru, Institut Ruđer Bošković kao i udruge okupljene u Hrvatskom vijeću za mozak te mnoge udruge, škole i druge javne ustanove.

Tijekom cijelog života naš se mozak neprekidno i dinamično mijenja. Stoga je iznimno važno brinuti se o zdravlju mozga, a to prije svega podrazumijeva brigu o mentalnom zdravlju, prehrani i izbjegavanju rizičnih čimbenika. Mozak je poput mišića: ako se ne koristi, on oslabi i atrofira. Najvažniji je ljudski organ, težak oko 1,3 kilograma, kontrolira naš središnji živčani sustav, omogućuje nam hodanje, razgovor, disanje i razmišljanje. Bez njega ne bismo znali tko smo i što smo, u njemu su pohranjena naša sjećanja i nastaju naša mišljenja, ideje i strahovi. Zbog svega toga treba ga čuvati i zaštititi od bolesti. Različita područja medicine i znanosti posvećena su liječenju i proučavanju mozga – neurologija proučava fizičke poremećaje mozga, psihologija ponašanja i mentalne procese, a psihijatrija mentalne bolesti i poremećaje.

Bolesti koje utječu na mozak

Najčešće bolesti mozga i dalje su bolesti cerebrovaskularnog sustava. Moždani udar je veliki, ne samo medicinski, već i socioekonomski problem. Osim moždanog udara, u porastu je broj tumora i broj degenerativnih bolesti mozga. Na zdravlje mozga također utječu i epilepsija, depresija, traumatske ozljede, Alzheimerova bolest, glavobolje, poremećaji spavanja, genetski poremećaji, infekcije. Bolesti mozga su nažalost česte, uzrokuju invalidnost, znatno narušavaju kvalitetu života oboljele osobe i njegove obitelji, vezane su uz velike materijalne troškove. Stoga je iznimno važno tijekom života posebnu pozornost posvetiti prevenciji tih bolesti i očuvanju dobrog mentalnog zdravlja. Tijekom godine javnozdravstvenim akcijama obilježavaju se Tjedan mozga i Svjetski dan mozga sa željom da se kreira novi način razmišljanja o mozgu, promijeni uvriježena percepcija o načinu njegova djelovanja te upozori na činjenicu kako su najčešće bolesti mozga preventabilne. Vodeća ideja tih akcija je stvoriti novi obrazac ponašanja i načina življenja stalnim podučavanjem, što će uvelike pomoći u prevenciji nastanka bolesti mozga.

Pravilnim djelovanjem na čimbenike rizika očuvajte zdravlje mozga

Kardiovaskularno i cerebrovaskularno zdravlje općenito se odnose na kombinaciju povoljnih zdravih navika i uvjeta koji štite od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Edukativnim programom promicanja vaskularnog zdravlja pruža se podrška i promovira širenje zdravih navika. Čimbenici rizika kardiovaskularnih bolesti dijele se na one na koje se može utjecati i na one na koje ne možemo utjecati. Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su dob, spol i pozitivna obiteljska anamneza. Najvažniji čimbenici na koje se može utjecati su: hipertenzija, hiperlipidemije, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i dijabetes. 

Da bi mozak uredno funkcionirao, potrebna mu je stalna opskrba krvlju koja donosi hranu za moždane stanice. Da bi ta opskrba bila dovoljna, potrebno je procijeniti rizik od nastanka poremećaja otkrivanjem i držanjem pod kontrolom tzv. čimbenika rizika. U prvom redu to su: povišen krvni tlak, šećerna bolest, srčane bolesti, poremećaj u razgradnji masnoća (hiperlipidemija), poremećaj zgrušavanja krvi, pušenje, alkoholizam.

Na kratkoročno pamćenje (radnu memoriju) znatno utječu nedostatak sna, tjelesne aktivnosti i unosa odgovarajućih hranjivih tvari važnih za pravilan rad mozga, te stres, odnosno naš doživljaj i reakcija na stresne situacije. Također se moramo nositi s obavljanjem nekoliko zadataka istodobno (multitasking), što prisiljava naš mozak da se fokusira na više područja u istom vremenu, a to pak dovodi do slabljenja kratkoročnog pamćenja. Nasreću, postoje metode i tehnike koje, koriste li se redovito, mogu poboljšati naše pamćenje. Jedna o tih je mnemotehnika, s pomoću koje ćemo se lakše i brže prisjetiti određene informacije stvorimo li poveznicu s nekim zvukom, bojom ili slikom. Većina mnemotehnika povezana je s osjetilima te uključuje zvukove, okuse, mirise, slike, boje, jezik, emocije i dodir.

Naš mozak – naša budućnost!

U našim su rukama ključevi za očuvanje zdravlja mozga, a to su: pravilna uravnotežena prehrana (mediteranska prehrana), redovita tjelesna aktivnost, uspješno nošenje sa stresom u svakodnevnom životu i vježbe moždanih funkcija, tzv. „brain fitness“ te izbjegavanje konzumacije alkohola, droga i duhana. Mehanizam neuroplastičnosti pokazuje da je mozak organ koji se može oporaviti i na čije se funkcije može djelovati. Stvaranjem novih veza između stanica (neurona), reorganizacijom i remapiranjem, moguće je u nekim slučajevima ponovno uspostaviti funkciju, ali i očuvati svježinu funkcioniranja do starosti. Mehanizam neuroplastičnosti potičemo aktiviranjem zrcalnih neurona, vidnim, slušnim i taktilnim podražajima, zamišljanjem pokreta, učenjem novih znanja.

Teme 15. tjedna mozga 2016.

  1. Dječji mozak:

  2. Empatija, tolerancija i netolerancija;

  3. Suradnja lijeve i desne hemisfere mozga.

Raspored događanja i ostale obavijesti dostupni su na www.hiim.hr.

Simpozij „Izazovi i smjerovi suvremenog istraživanja mozga” pod pokroviteljstvom i u organizaciji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti održat će se u srijedu 16. ožujka 2016. godine od 11,00 do 18,00 sati, u Preporodnoj dvorani HAZU, Opatička 18, Zagreb.

Članak pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo