Rak je vodeći uzrok smrti u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će bez intervencije 84 miliijuna ljudi umrijeti od raka u razdoblju između 2005. i 2015. godine. Svake godine, kod više od 12 milijuna ljudi dijagnosticira se rak, a 7,6 milijuna umire od bolesti. U 2008. godine, rak je bio uzrok 13% svih smrti od čega su najčešći uzroci bili:

• rak pluća (1,4 milijuna smrti)
• rak želuca (740,000 smrti)
• rak jetre (700,000 smrti)
• kolorektalni rak (610,000 smrti)
• rak dojke (460,000 smrti)
   
  Oko 30% svih smrti uzrokovanih rakom nastalo je djelovanjem 5 vodećih faktora rizika ponašanja i prehrane:
  
• visokim indeksom tjelesne mase (BMI ili ITM),
• nedovoljnim unosom voća i povrća,
• nedostatnom tjelesnom aktivnošću,
• konzumiranjem duhana
• i alkohola

• reći „ne“ pušenju, osigurati nepušačku okolinu za djecu, izbjegavati pasivno pušenje,
• voditi brigu o zdravoj prehrani, sprječavanju pretilosti i redovitom provođenju tjelovježbe,
• ograničiti konzumiranje alkohola,
• zaštiti se od infekcija koje uzrokuju rak,
• izbjegavati pretjerano izlaganje suncu.

SZO svake godine 4. veljače, zajedno sa Međunarodnom unijom protiv raka (UICC), sponzorira kampanje za promicanje načina da se ublaži globalno opterećenje od raka. Vodeće teme kampanje, koje je potrebno kontinuirano ponavljati, su prevencija nastanka raka i podizanje kvalitete života oboljelih.

U gradu Zagrebu, prema podacima o vodećim uzrocima smrti po skupinama bolesti u 2009. godini, prvi uzrok je skupina cirkulacijskih bolesti (48,70%). Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 28,13% ljudi. Tri četvrtine svih uzroka smrti u Zagrebu je iz ove dvije skupine bolesti. Analizirajući vodeće pojedinačne uzroke smrti, među deset vodećih nalaze se zloćudna novotvorina bronha i pluća i zloćudna novotvorina debelog crijeva.

U deset vodećih uzroka smrti, analizirajući pojedinačne podskupine dijagnoza, su zloćudna novotvorina traheje, bronha i pluća, debelog crijeva te zloćudna novotvorina dojke. Kod muškaraca, u strukturi uzroka smrti prema skupinama bolesti, na trećem mjestu su zloćudna novotvorina traheje, bronha i pluća, na petom mjestu zloćudna novotvorina debelog crijeva te na osmom mjestu zloćudna novotvorina prostate. Kod žena su na petom mjestu zloćudna novotvorina dojke, na sedmom mjestu zloćudna novotvorina traheje, bronha i pluća, a na osmom mjestu zloćudna novotvorina debelog crijeva.  (Izvor: Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena djelatnost u Gradu Zagrebu u 2010.g.)

Smjernice o prevenciji karcinoma prehranom i tjelesnom aktivnošću Američkog udruženja za rak (American Cancer Society )
 
Glavne 4 smjernice, s podsmjernicama, uključuju:

• Postizanje i održavanje zdrave tjelesne mase tijekom cijelog životnog vijeka
  - izbjegavati prekomjernu tjelesnu masu u bilo kojem životnom razdoblju,
  - u slučaju debljine, treba poticati gubitak tjelesne mase - čak i gubitak već nekoliko kilograma ima utjecaj na zdravlje i motivira za daljne pridržavanje dijete,
  - poticati redovitu tjelesnu aktivnost,
  - izbjegavati visokokaloričnu hranu i zaslađene napitke kao ključnu strategiju u održanju zdrave tjelesne mase.

• Usvajanje aktivnog načina života
  - odrasle osobe se trebaju barem 150 minuta tjedno baviti umjerenom ili 75 minuta intenzivnom tjelesnom aktivnošću; kod djece bi to trebalo biti 1 sat tjelesne aktivnosti svaki dan, najmanje 3 dana u tjednu,
  - ograničiti sjedilačke navike - sjedenje, izležavanje, gledanje TV-a te ostale načine zabave pred nekim ekranom.

• Konzumiranje kvalitetne hrane, temeljene na hrani biljnog porijekla
  - ograničiti unos mesnih prerađevina i crvenog mesa,
  - jesti najmanje 2,5 šalice voća i povrća na dan,
  - izabrati cjelovite žitarice umjesto rafiniranih ugljikohidrata.

• Ograničiti konzumaciju alkoholnih pića
  - žene ne smiju uzimati više od jednog, a muškarci više od dva pića na dan.

• Javne i privatne organizacije moraju surađivati na nacionalnoj, državnoj i lokalnoj razini kako bi se implementirale i provodile političke i javnozdravstvene promjene.

• Treba povećati dostupnost jeftine, zdrave hrane u zajednici, kolektivima i školama te smanjiti dostupnost i oglašavanje hrane niske nutritivne vrijednosti, osobito među djecom.

• Osigurati sigurna, ugodna, a prije svega dostupna mjesta za bavljenje tjelesnom aktivnošću.

• Potrebno je raditi na svim razinama društva kako bi se osiguralo da svaki pojedinac ima mogućnosti izabrati „zdravo".