Telefonska centrala
+ 385 (0) 1 46 96 111
Faks
+ 385 (0) 1 64 14 006
Dežurni epidemiolog
+ 385 (0) 91 46 96 444
(u pripravnosti radnim danom od 16,00 do 08,00 te subotom, nedjeljom i blagdanom od 0,00 do 24,00 sata)
E-adresa
info@stampar.hr
Adresa
Zavod za javno zdravstvo
"Dr. Andrija Štampar" Mirogojska cesta 16
HR-10000 Zagreb
Poslovni račun
Mape lokacija
Organigram
Prilog potvrdi o akreditaciji možete pogledati ovdje: 
|
|
Predstavljanje antistigma programa: Radio emisija kao antistigma koncept "Glas ludila u eteru"
Stigmatizacija osoba koje boluju od psihičke bolesti definira se kao negativno obilježavanje, marginaliziranje i izbjegavanje osoba zato što imaju psihičku bolest.
U suvremenoj psihijatriji, ali i kao društveni koncept i društvena intervencija provode se različiti oblici antististigma programa koji čine važan dio u procesu promjene percepcije oboljelih od psihičkih bolesti.
Svjesno ili nesvjesno, kao pojedinci ili društvo, skloni smo predrasudama prema svemu što je „različito“ (a možda i nije tako različito). Naše predrasude najčešće su usmjerene prema onome čega bojimo. A bojimo se najčešće iz neznanja.
 Brojne predrasude vezuju se za bolesnike i bolest. Psihijatrijski bolesnik najsnažnije je obilježen i za njega vežemo najveći broj predrasuda.
Stigmatiziranje je često povezano sa socijalnim izoliranjem, poremećajima komunikacije i diskriminacijom u socijalnim sredinama.
Jedna od intervencija kojom se nastoje razbiti te predrasude je i radio emisija „Glas ludila u eteru“. Urednici, voditelji i učesnici ove emisije su osobe koje imaju psihijatrijsko iskustvo, odnosno osobe sa nekom od psihijatrijskih dijagnoza (ali i one koje još uvijek tu dijagnozu nemaju). Oni kreiraju program, pričaju svoju priču, biraju i obrađuju programske teme unutar svega što ih osobno zanima – od hobija, sporta do čitanja vlastitih pjesama. Gostovanje stručnjaka iz psihijatrijske struke omogućuje sudionicima zamjenu uloge moći i pogled „iz drugog kuta“. Radijska emisija emitira se na radio Studentu, ponedeljkom u 21,00 sat.
Koncept ovakvog načina razračunavanja s predrasudama počeo je u u Buenos Airesu prije dvadesetak godina u psihijatrijskoj klinici La Borda na inicijativu psihijatra Alfreda Olivere. On je smatrao da će takva komunikacija biti pogodna za osobe koje prolaze kroz osobne dezintegracije, budući da je temeljna predrasuda s kojom se suočavaju ona o njihovoj isključenosti iz društva. Radio je osnovala grupa osoba s mentalnim poremećajima u suradnji s dva antropologa. Dobio je ime „Radio La Colifata”, a osobe koje su uključene u projekt nazivaju se “colifatosi” (u slobodnom prijevodu “netko tko je lud a ne stidi se toga”).
Ovaj koncept proširio se i na druge gradove u Europi, primjerice Radio Leon Dit u Touluseu, Radio 180 u Trstu i Radio Nikosia u Barceloni.U ovim gradovima oni ne djeluju iz institucije, nego na razini društva.
 Svrha ovog koncepta je višeznačna: razbijanje predrasuda o psihijatrijskim bolesnicima kao isključenima iz društva, razbijanje „navike“ poistovjećivanja bolesnika s njegovom bolešću, razbijanje društvenog „straha“ usmjerenog prema psihijatrijskom bolesniku i psihijatrijskoj bolesti i rad na smanjivanju samostigmatizacije (svojevrsna „terapija“ za bolesnika, ali izvaninstitucijska, društveno angažirana s drugačije postavljenim ulogama i odnosima).
Komunikacija je jedna od osnova funkcioniranja svih nas. Osobe koje boluju ili su bolovale od mentalnog poremećaja često su izolirane i otežano im je ostvarenje ove osnovne ljudske potrebe. Radio je medij komunikcije, a time praktično i simbolično- autentično mjesto za ostvarenje ovog cilja.
Kroz ovakvu intervenciju i društvo ima veliku korist. Kada razbijemo svoje strahove, osjećamo se bolje, slobodnije i sigurnije. U društvenom (i osobnom) kontekstu razumijemo više, pridonosimo sebi i drugima, stvaramo liberalniju i sigurniju sredinu. Percepcija oboljelih izvan poistovjećivanja s oboljenjem (učeno rečeno depatologiziranje identiteta) ne niječe realnost psihičke bolesti, već isključivo odbacuje društveni fenomen u kojem dijagnoza psihičkog oboljenja dominira nad svim drugim aspektima osobnosti, identiteta i iskustva.
Dakle niti slučajno ne negira „klasično“ liječenje i terapiju niti „definiciju” bolesti, nego je njegova nadogradnja i vrsta socijalne rehabilitacije. Jednostavnije rečeno: to je put, metoda i intervencija s ciljem uvažavanja cjelokupne osobnosti bolesnika. Kroz radio program oboljela osoba može i želi reći: “Ja nisam dijagnoza!”
Ili kako kažu kreatori Radija Nikosije iz Barcelone:
„Ovo je pokušaj da prilagodimo percepciju ludosti u našoj zajednici. Pokušavamo iskusiti ludost iz nekog drugog kuta i otkriti nove načine na polju mentalnog zdravlja. Pokušavamo srušiti nevidljive zidove društvenog imaginarija psihičkih bolesti. Naša uloga se donekle može smatrati i društveno edukativnom s obzirom da se trudimo informirati javnost o mentalnom zdravlju iz naše svakodnevne perspektive.”
Emisiju Radio Nikosije stvara i uređuje ekipa od 60 ljudi, od kojih 50 ima dijagnozu mentalne bolesti.
 U Zagrebu je ovaj koncept počeo pilot-emisijom i eksperimentalnom radionicom na festivalu „Ekstravagantna tijela: Ekstravagantni umovi“, u listopadu 2010. godine. Voditelj radionice, Adi Hasanbašić, u studio je doveo nekolicinu gostiju (pacijente literarne sekcije psihijatrijske bolnice „Jankomir“) te s njima razgovarao o iskustvima iz ustanove. Kroz ovu radionicu dobili su prostor i vrijeme da prezentiraju svoju kreativnost. U emisiju su se uključivali i slušatelji - svojim mišljenjima, prijedlozima, sugestijama. Tako se ostvarila željena interakcija i komunikacija.
Namjera radijske emisije je stvoriti novu društvenu dinamiku, dinamiku aktivnog sudjelovanja i društvene integracije, izvan granica postojećih zdravstvenih usluga za mentalno zdravlje i klasičnog odnosa pacijent-terapeut.
Kroz iskustva oboljelih i komunikaciju sa slušateljima postiže se korak prema dekonstrukciji društvene stigme.
Adi Hasanbašić kaže: „To su iskustva bez prefiksa ludog ili normalnog, to su iskustva od krvi i mesa, to su iskustva nas, mene i tebe. Čovjeka.”
Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva
Centar za promicanje zdravlja
|
|
Zdravlje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Monitoring okoliša
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Katalog informacija
|
|
|
|
|
|
|
|
Publikacije
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Projekti
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Zapošljavanje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|